Slovenci glasali za ukidanje prava glasa državljanima trećih zemalja na lokalnim izborima

Slovenski birači podržali su prijedlog da se državljanima trećih zemalja ukine pravo glasa na lokalnim izborima. Prema neslužbenim podacima objavljenima na stranici Državne izborne komisije, nakon 99,64 posto prebrojanih glasačkih listića za je glasalo 55,48 posto, a protiv 44,52 posto birača koji su predali valjan listić.

Za prijedlog je zabilježeno 506.178 glasova, dok ga je odbacilo 406.235 birača. Razlika između dviju strana iznosi 99.943 glasa. To je najnoviji provjereni prikaz rezultata u trenutku pripreme ovog članka, s podacima označenima datumom 12. listopada 2026. Rezultati još nisu konačni.

U izvještajima objavljenima tijekom nedjeljne večeri spominjao se zaokruženi omjer od 56 posto za i 44 posto protiv. Noviji podaci pokazuju nešto manju razliku. Većina je ostala na strani ograničavanja biračkog prava, ali gotovo 45 posto sudionika glasalo je protiv toga.

Što su birači zapravo podržali?

Pitanje se odnosilo na pravo sudjelovanja u lokalnim izborima u Sloveniji. Predložena granica jest državljanstvo: pravo bi imali državljani Slovenije i ostalih članica Europske unije, dok bi državljani trećih država koji nisu slovenski državljani bili isključeni. Izraz treće države ovdje označava zemlje izvan Europske unije. Pitanje zato ne obuhvaća sve strane državljane pod jednakim uvjetima.

Naglasak je na lokalnoj razini. Nije se glasalo o općem pravu sudjelovanja na svim izborima niti o oduzimanju slovenskog državljanstva. Pitanje prava glasa također treba razlikovati od prava boravka, rada i drugih statusnih pitanja. Na ovom listiću birači su odgovarali na pitanje tko treba sudjelovati u izboru lokalne vlasti.

Takva razlika bitna je i za čitanje samog rezultata. Glas za znači podršku predloženom ograničenju. Glas protiv znači protivljenje tom prijedlogu. Iz brojki se može utvrditi odnos između ta dva odgovora, ali ne i pojedinačni motiv svakog birača. Referendumski rezultat nije anketa o svim aspektima useljavanja ili odnosa prema strancima.

Pravo glasa nije ukinuto samim glasovanjem

Referendum je bio savjetodavan. To znači da izjašnjavanje birača pokazuje političku podršku određenom smjeru, ali njegov rezultat sam po sebi ne mijenja zakon. Za promjenu pravila potrebno je odgovarajuće zakonodavno postupanje.

Zbog toga su tvrdnje da su Slovenci glasali za ukidanje tog prava i da je pravo već ukinuto dvije različite stvari. Prva opisuje većinsku odluku na referendumu. Druga bi zahtijevala zasebnu provjeru donesenih propisa i njihova stupanja na snagu. Trenutačno potvrđeni rezultat govori o podršci prijedlogu.

Izborna komisija u provjerenom prikazu navodi 916.044 predana listića. Valjanih je bilo 912.413, dok je 3.631 označen nevaljanim. Izlaznost je prikazana kao 54,16 posto. Postoci za i protiv odnose se na valjane glasove, a ne na sve stanovnike Slovenije ili na sve osobe upisane u biračke popise.

Većina za, ali znatan dio birača protiv

Prednost zagovornika ograničenja iznosi 10,96 postotnih bodova. To je jasna većina među valjanim glasovima u objavljenom prikazu. Istodobno, više od 406 tisuća birača odbacilo je prijedlog. Rezultat zato pokazuje i podršku promjeni i podijeljenost javnosti oko toga gdje treba postaviti granicu lokalnog biračkog prava.

Politička rasprava nakon glasovanja sada se može usredotočiti na pitanje hoće li i kako taj prijedlog biti pretočen u propise. Za birače i stanovnike na koje bi se promjena odnosila važno će biti što eventualni zakonski tekst stvarno propisuje, od kojeg datuma i uz koje uvjete. Referendumska većina sama ne daje odgovore na te provedbene detalje.

Četiri pitanja u istom danu

Slovenci su 11. listopada odlučivali na četiri referenduma. Uz lokalno biračko pravo, na savjetodavnim referendumima izjašnjavali su se o uvjetovanju socijalne pomoći društveno korisnim radom i o ukidanju obveznog RTV doprinosa. Četvrto pitanje, o izmjenama zakona o parlamentarnoj istrazi, bilo je predmet zakonodavnog referenduma.

Razlika između tih vrsta referenduma važna je za razumijevanje cijele nedjelje. Rezultati različitih pitanja nemaju automatski iste pravne posljedice. Također, podrška jednom prijedlogu ne znači da su isti birači podržali i sve ostale prijedloge. Svako pitanje imalo je vlastiti listić i vlastiti rezultat.

Za temu lokalnog biračkog prava zaključak je zasad jasan: većina birača koji su predali valjan listić podržala je isključivanje državljana trećih zemalja iz lokalnog glasovanja, uz zadržavanje prava za slovenske državljane i državljane drugih članica EU-a. Provjereni neslužbeni omjer iznosi 55,48 posto za prema 44,52 posto protiv. O eventualnoj promjeni zakona odlučivat će se kroz zaseban postupak.