Split: vozač Tesle Dino Klarić priznao krivnju zbog smrti pješakinje, vozio 118 km/h u zoni 40

Na Županijskom sudu u Splitu u četvrtak, 17. rujna 2026., ujutro je Dino Klarić (35) pred vijećem sutkinje Marine Boko kratko i jasno priznao krivnju zbog smrtonosne prometne nesreće iz kraja svibnja 2025. „Razumio sam optužnicu i mogu samo reći da se smatram krivim, ali sigurno u svemu ovome što sam napravio nije bilo nikakve namjere“, citira ga Slobodna Dalmacija u tekstu koji je prenio Jutarnji list. Riječ je o vožnji Teslom S Plaid, teškom više od dvije tone, Ulicom Slobode u središtu Splita brzinom od 118 kilometara na sat u zoni gdje je ograničenje 40 km/h.

Prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva, Klarić je 28. svibnja 2025. oko 18:34 na raskrižju Ulice Slobode i Velebitske ulice izgubio nadzor nad vozilom, udario u rubnik, metalnu ogradu i stupove te se prevrtao po zapadnom nogostupu. U tom je nekontroliranom kretanju „pomeo“ 67-godišnju pješakinju (rođenu 1958.) koja je hodala nogostupom. Žrtva je od teških ozljeda preminula na mjestu. Optužnica ga tereti za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, za koje je propisana kazna od tri do 15 godina zatvora.

Što stoji u optužnici

Državno odvjetništvo tvrdi da je Klarić vozio nedopuštenom brzinom od 118 km/h tamo gdje je brzina ograničena na 50, odnosno 40 km/h, svjestan da takvom vožnjom može ugroziti druge sudionike i pristajući na to. Nakon bočnog zanošenja uslijedio je udarac u rubni ivičnjak i metalnu ogradu na betonskom ivičnjaku, zatim u metalni stup prometnog znaka i betonske kugle uz rub kolnika. Vozilo se prevrtalo oko svoje osi na nogostupu, udarilo u zaštitnu ogradu i stup semafora te u tijelo pješakinje. Suvozač i okolnosti nakon udara, koje su ranije opisivali svjedoci, ostat će predmet dokaznog postupka oko kazne, ali krivnja je sada priznata.

Tesla S Plaid u Hrvatskoj spada među najskuplje i najsnažnije osobne automobile. U urbanom središtu Splita, na dionici s pješacima i niskim ograničenjem, ta snaga bez discipline pretvara se u oružje. 118 kilometara na sat nije „pogreška u procjeni“. To je jurnjava kroz grad u kojem žive ljudi koji očekuju da će nogostup biti siguran.

Priznanje nije kraj postupka

Priznanje krivnje ubrzava postupak, ali ne briše težinu djela. Sud će odlučivati o kazni unutar zakonskog raspona. Obrana će, očekivano, naglašavati odsutnost namjere i suradnju optuženika. Tužiteljstvo će držati do brzine, težine vozila, mjesta i smrtne posljedice. Za obitelj žrtve „nije bilo namjere“ malo mijenja: majka, baka ili susjeda više neće doći kući jer je netko odlučio juriti Teslom kroz zonu 40.

Splitska i dalmatinska javnost ovaj slučaj prati od prvog dana. Ranije objavljeni iskazi svjedokinja govorili su o šoku, o vozaču i suvozaču koji su se vrtjeli oko auta, o prizoru koji se ne zaboravlja. Sudnica sutkinje Boko sada mora pretvoriti taj šok u pravnu odluku: koliko godina zatvora odgovara brzini od 118 km/h i smrti na nogostupu.

Poruka vozačima skupih automobila

Hrvatska cesta nije trkaćа staza. Ni Split, ni Zagreb, ni bilo koje gradsko središte. Kad se električni ili bilo koji drugi automobil od dvije tone zaleti u pješaka, fizika ne pita za marku ni za cijenu. Pitaju samo brzina, masa i kud idu kotači. Klarićevo priznanje pokazuje barem toliko da više ne poriče što je učinio. Ostaje pitanje hoće li kazna biti dovoljno jasna da drugi vozači razumiju: 118 u zoni 40 nije „nesreća“, nego izbor.

Dok sud određuje kaznu, Ulica Slobode ostaje svakodnevna prometnica. Na istom nogostupu i dalje hodaju umirovljenici, roditelji s djecom, turisti. Zakon im duguje više od jedne rečenice o nenamjeri. Duguje im brzinu koja se poštuje i kaznu koja se pamti.

Što kažu raniji iskazi s mjesta nesreće

Već u danima nakon tragedije u svibnju 2025. svjedokinje su opisivale prizor koji se ne zaboravlja: prevrtanje, udarac, ljudi koji trče, vozač i suvozač koji se vrtje oko auta. Jedna je javno rekla da je cijelu večer povraćala od onoga što je vidjela. Ti iskazi nisu senzacija. Oni su kontekst zašto priznanje krivnje u sudnici nije „zatvaranje teme“, nego tek ulazak u fazu određivanja kazne.

Split je grad uskih ulica, nogostupa uz kolnik i turističkog prometa. Ulica Slobode nije periferijska brza cesta. Kad se na takvom mjestu pojavi Tesla Plaid pri gotovo trostruko većoj brzini od dopuštene, odgovornost nije samo osobna. To je i poruka svima koji misle da ih snaga i cijena vozila čine izuzetima od zakona.

Izvor: Jutarnji list / Slobodna Dalmacija.