Maloljetnik (17) u istražnom zatvoru zbog dojava o bombama školama

Policija je u Velikoj Gorici ispitala maloljetnika stare 17 godina zbog sumnje na terorističko djelovanje. Prema dostupnim informacijama, postoji osnovana sumnja da je maloljetnik u dva dana - 28. i 29. travnja 2026. godine - slao elektroničke poruke obrazovnim ustanovama s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva. Sudac je odlučio da uhićeni maloljetnik bude ostavljen u istražnom zatvoru, što ukazuje da su određeni dokazi prikupljeni tijekom istrage zadovoljili kriterije za navedenu mjeru prinude.

Dojave o bombama, poznate i kao bombaške prijetnje ili bomb threats, predstavljaju ozbiljan oblik terorizma prema hrvatskom zakonu. Iako se u većini slučajeva pokazuje da se radi o lažnim dojavam bez stvarne opasnosti, njihova je svrha izazvati paniku, evakuirati građane i javne institucije te uzrokovati psihološku štetu. U ovom slučaju, ciljane su bile školske ustanove - mjesta gdje se borave djeca i adolescenti - što dodatno ukazuje na težinu optužbe i na zastrašujući karakter radnji.

Iz dostupnih podataka proizlazi da su mailovi poslani na školske adrese, što jasno pokazuje namjeru počinitelja da dosegne djecu, nastavni kadar i roditelje. Takvim radnjama stvara se atmosfera nelagode i nesigurnosti u obrazovnim institucijama, što utječe na odvijanje nastave i psihičko zdravlje maloljetnih osoba. Policija je reagirala snažno i brzo, što sugeriše da je služba bila dobro informirana o dojavam ili da je trag bio lako vidljiv.

Pitanje koje se nameće je kako je 17-godišnjak došao do podataka o školskim emailovima i kako je izvršio tehnički dio operacije. Moderne dojave često dolaze iz skrivenih ili anonimnih izvora, što maloljetnicima čini lakšim slanje takvih poruka jer smatraju da neće biti pronađeni. Međutim, digitalni tragovi ostaju trajni, a policija, posebice uz pomoć mrežnih operatora i platformi, može relativno brzo identificirati pošiljaoca.

Istražni zatvor kao mjera prinude pokazuje da je sud ocijenio da postoji opasnost od bježanja, uništavanja dokaza ili ponovnog počinjenja kaznenog djela. Za maloljetnika od 17 godina, ovo je ozbiljna mjera koja će imati dugoročne posljedice na njegov život - od sankcija u sustavu kaznenog pravosuđa do mogućih posljedica za školovanje i budućnost.

Ilustracija: AI

Prema hrvatskom Zakonu o kaznenom postupku, maloljetnici koji su počinili kaznena djela mogu biti procesuirani u posebnim postupcima koji razmatraju njihov uzrast, razinu zrelosti i životne okolnosti. Iako je terorizam ozbiljna optužba, sud će trebati procijeniti je li maloljetnik mogao predvidjeti i razumjeti posljedice svojih radnji te je li postupao s potrebnom naumjerom.

Slični slučajevi dojava o bombama u školama zapisani su i u drugim europskim zemljama, gdje su često u pitanju maloljetnici koji nisu potpuno svjesni ozbiljnosti posljedica. U nekim slučajevima, radi se o šalama koje su pogrešno internalizirane kao prijetnje, u drugim o stvarnim pokušajima zastrašivanja vršnjaka ili institucija. Bez obzira na motivaciju, zakoni su jasni - dojave o bombama tretiraju se kao kaznena djela.

Službe zaštite su nakon dojava morale aktivirati protokole evakuacije, što je uzrokovalo prekid nastave i mobilizaciju policije, vatrogasaca i ostalih službi. Troškovi takvih operacija su značajni, a također je uzrokovana psihološka trauma djeci i osoblju koja su doživjela evakuaciju.

Potrebno je razjasniti dodatne detalje - je li maloljetnik djelovao sam ili s drugima, je li imao licenciranu motiva, je li rannije imao kontakt s organima, te što ga je potaklo na takve radnje. Dostupne su samo osnovne informacije iz službenog izvješća, dok će detaljnija analiza doći nakon završetka istrage.

Ovaj slučaj dodatno ističe važnost digitalne pismenosti i odgovornosti mladih oko korištenja interneta i elektroničkih komunikacija. Škole i roditelji trebali bi pojačati edukaciju o konsekvencama terorističkih prijetnji i nelegitimnosti takvih radnji, čak i ako su nameravane kao šale ili demonstracija bunta.