Habijan u Saboru: Ukidaju se plave potvrde za birače bez osobne, a 123 tisuće građana ima nepoznato prebivalište

Plave potvrde odlaze u povijest. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u srijedu je u Saboru predstavio novi Zakon o registru birača.

Tko ima prebivalište u Hrvatskoj, a nema važeću osobnu iskaznicu, više neće morati po plavu potvrdu pa se s njom vraćati na biračko mjesto. Žute potvrde, za glasanje izvan mjesta prebivališta, moći će se dobiti u bilo kojoj županiji.

„Želimo osigurati da građani koji imaju prebivalište u Hrvatskoj mogu ostvariti svoje biračko pravo neovisno o tome imaju li važeću osobnu iskaznicu ili ne“, rekao je Habijan.

90 sati rada u jednom danu

Ministar je iznio i računicu. Na zadnjim parlamentarnim izborima izdano je 7.642 plave potvrde. Jedna se izdaje prosječno sedam minuta. „Kad se to pomnoži, ispada da smo imali dodatnih 90 sati rada službenika u jednom danu“, kazao je. Mnogi, dodao je, po potvrdu ne bi ni otišli.

Zakon ukida razliku između „registra birača“ i „popisa birača“. Ta je razlika, kaže Habijan, stvarala nejasnoće i nepovjerenje u izbore. Student ili terenski radnik iz Splita koji je na dan izbora u Zagrebu više neće morati tražiti žutu potvrdu baš od splitske županije.

Deaktivacija, ne brisanje

Novi zakon uvodi automatsku razmjenu podataka između službenih evidencija i deaktivaciju upisa. Ona se odnosi na birače koji su odjavili zadnje prebivalište, a novu adresu nisu prijavili. Krajem kolovoza takvih je bilo 123 tisuće. Habijan je naglasio da to nije brisanje iz registra, nego administrativna mjera dok se podaci ne utvrde.

HDZ-ov Marin Piletić podsjetio je da su najveću razliku između registra i popisa činili upravo birači bez važeće osobne. Bilo ih je 38 tisuća 2016., a 101 tisuća 2025.

SDP-ov sapun i parfem

SDP je, kao i obično, našao razlog da ne podrži. „Prvo ide sapun, a onda parfem“, rekao je Arsen Bauk i najavio da će klub biti suzdržan u prvom čitanju. Bauk je nabrojio tko je u registru, a nije u popisu stanovništva: nova dijaspora, pripadnici srpske manjine koji se nisu vratili u Hrvatsku i Hrvati iz BiH.

Možemo traži izmjene Zakona o prebivalištu. Sandra Benčić predlaže da se registar jednom godišnje uspoređuje s podacima Porezne uprave, HZMO-a i HZZO-a, a da MUP provjerava one koji godinu dana nemaju nikakav trag u sustavu.

Mostov Ivan Matić iznio je primjer Obrovca. Od 2020. do 2023. tamo je evidentirano 249 stanovnika manje, a 385 birača više. Tvrdi i da gradonačelnik Obrovca zapravo živi u Zadru.

Milorad Pupovac iskoristio je raspravu za poznatu priču o „govoru mržnje“ i „veličanju zločinačkih režima“, pitajući hoće li nove generacije manjina moći slobodno izražavati pripadnost. Dubravka Lipovac Pehar iz Domovinskog pokreta upozorila je da je registar pouzdan samo onoliko koliko su pouzdane evidencije iz kojih vuče podatke. Krešimir Čabaj iz DOMiNO-a predložio je raspravu o obveznom glasanju, po uzoru na Belgiju, Grčku, Luksemburg i Australiju.