NJEMAČKA SUDI UKRAJINSKOM ČASNIKU ZBOG SJEVERNOG TOKA: Obrana otvara pitanje državnih naloga

Četiri godine nakon eksplozija na Sjevernom toku, odgovornost za jednu od najvećih sabotaža europske energetske infrastrukture ispituje se pred sudom u Hamburgu. Suđenje pedesetogodišnjem Ukrajincu Serhiju K. počelo je 14. listopada 2026. godine.

Tužiteljstvo tvrdi da je sudjelovao u operaciji provedenoj po nalogu ukrajinskih državnih tijela. Optužnica obuhvaća izazivanje eksplozija, razaranje infrastrukture i ometanje javnih usluga, ali i sudjelovanje u ratnom zločinu napadom na civilne objekte. Riječ je o optužbama koje sud tek treba ispitati. Optuženi je ranije poricao sudjelovanje, a na početku suđenja koristio je pravo na šutnju.

Jahta Andromeda u središtu istrage

Istraga povezuje napad s unajmljenom jedrilicom Andromeda. Prema optužbi, plovilo je poslužilo skupini koja je iz Njemačke krenula prema području eksplozija u Baltičkom moru. Tužitelji tvrde da su među sudionicima bili ronioci te da su za pripremu operacije korišteni lažni identiteti.

U središtu postupka zato su pitanja tko je pripremao putovanje, tko je sudjelovao u podvodnoj operaciji i može li se dokazati veza optuženoga s počinjenom sabotažom. Sudski postupak mora razdvojiti rekonstrukciju istražitelja od činjenica potkrijepljenih dokazima.

Obrana se poziva na državne naloge i vojnu tajnu

Pitanje državnog naloga pojavljuje se i u argumentaciji obrane. Odvjetnici se pozivaju na vojni status optuženoga, postupanje prema zapovijedima i obvezu čuvanja ukrajinskih državnih tajni. Tvrde da zbog tih obveza ne može slobodno iznositi podatke potrebne za vlastitu obranu.

Takav argument dodatno otvara pitanje mogućih nalogodavaca. Međutim, ne predstavlja automatsku potvrdu svih navoda optužnice niti dokaz da je konkretna osoba iz ukrajinskog državnog vrha naredila napad. Optuženi nije iznio javno priznanje krivnje. Ukrajinske vlasti poriču umiješanost.

Sabotaža ili dopuštena ratna operacija?

Odvjetnik Nicola Canestrini osporava kvalifikaciju ratnog zločina. Obrana tvrdi da je Rusija plinovode koristila kao sredstvo pritiska i da bi se zbog njihove uloge moglo postaviti pitanje dopuštenoga vojnog cilja. Poziva se i na činjenicu da u eksplozijama nije bilo poginulih.

Tužiteljstvo polazi od suprotne ocjene: da je riječ o napadu vojnim sredstvima na civilnu infrastrukturu. Upravo taj prijepor, uz pitanje sudjelovanja optuženoga, mora razriješiti sud. Stav odvjetnika nije sudska odluka o zakonitosti napada.

Što su eksplozije zapravo prekinule?

Eksplozije 26. rujna 2022. oštetile su tri od četiri cijevi sustava Sjeverni tok 1 i 2, u blizini danskog otoka Bornholma. Iz oštećenih plinovoda u more i atmosferu izlazile su velike količine plina.

Važno je razlikovati prijašnju energetsku važnost sustava od stanja u trenutku napada. Sjeverni tok 1 tada više nije isporučivao plin, dok Sjeverni tok 2 nikada nije pušten u komercijalni pogon. Stoga nije precizno tvrditi da su same eksplozije preko noći zaustavile tada aktivnu polovicu njemačkog uvoza plina.

Postupak koji prelazi granice sudnice

Suđenje otvara politički osjetljiva pitanja za Njemačku i Ukrajinu. Utvrđivanje mogućeg državnog naloga imalo bi drukčiju težinu od zaključka da je djelovala samostalna skupina. Za sada se te mogućnosti ne smiju predstavljati kao pravomoćno utvrđene činjenice.

Očekuje se da će se postupak nastaviti u 2027. godini. Pred sudom ostaju dva ključna pitanja: što se može dokazati o ulozi optuženoga i kako pravno ocijeniti napad na plinovode. Odgovore trebaju dati izvedeni dokazi i presuda.