Hutisti kažu da neće napadati američke i izraelske brodove, Italija šalje mornaricu. Crveno more diže cijenu goriva

Predstavnici američke vlade održali su 17. rujna 2026. izravne razgovore s izaslanstvom jemenskih hutista u američkom veleposlanstvu u Omanu. Diplomatski izvori u Rijadu potvrdili su da su hutisti na tom sastanku dali jamstva da neće napadati američke ili izraelske brodove u tjesnacu Bab al-Mandab u Crvenom moru, kao ni u Adenskom zaljevu.

Ista milicija prethodno je proglasila blokadu usmjerenu protiv saudijskih brodova. Nakon toga napala je ili prisilila na promjenu smjera nekoliko plovila Saudijske Arabije. Jamstvo Washingtonu i Tel Avivu stoga ne znači smirivanje cijelog pomorskog koridora, nego selektivni dogovor u trenutku kad se sukob u Jemenu ponovno rasplamsava.

Taif, saudijski zrakoplovi i pritisak na Washington

Saudijska Arabija našla se pod žestokim udarom otkako su se obnovili sukobi između hutista i međunarodno priznate jemenske vlade koju Rijad podržava. U napadu za koji se sumnjiče hutisti, u saudijskom gradu Taifu, oko sto kilometara od Meke, poginula je jedna osoba, a dvije su ozlijeđene. Oštećene su zgrade i vozila, priopćila je saudijska civilna zaštita.

Saudijsko vodstvo zatražilo je veću vojnu potporu Sjedinjenih Američkih Država. Američki predstavnici izvijestili su prestolonasljednika Mohameda bin Salmana o tijeku razgovora s hutistima. U međuvremenu saudijski borbeni zrakoplovi nastavljaju udare na ciljeve u Jemenu, tvrde hutisti. Dvije osobe ozlijeđene su u napadu na radijski toranj u pokrajini Taiz, izvijestila je televizija Al-Masirah pod hutističkom kontrolom. Žestoki sukobi vode se i u pokrajinama Marib, al-Jawf i Hajjah.

Italija aktivira mornaricu, Europa se budi kasno

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto u četvrtak je izjavio da je s načelnikom glavnog stožera usuglasio mobilizaciju ratne mornarice kako bi se pripremilo sve potrebno za jamčenje sigurnog prolaza talijanskih trgovačkih brodova kroz Bab al-Mandab. Nije precizirao koje će snage biti poslane, ali je jasno poručio da birokratska kašnjenja ne smiju pogoršati već složenu situaciju.

Crosetto je upozorio da poremećaji na glavnim plovnim putevima povećavaju troškove prijevoza, odgađaju isporuke i u konačnici prebacuju više cijene na obitelji i poduzeća. Posebno je istaknuo osjetljivost podvodne infrastrukture, podatkovnih kabela i energetskih veza. Za veliku pomorsku naciju, rekao je, nadzor mora iznad i ispod površine znači očuvanje sigurnosti i prosperiteta.

Što to znači za hrvatsku crpku

Crveno more i Adenski zaljev nisu apstraktna geopolitička karta. Dio energije koja nakon poremećaja oko Hormuškog tjesnaca i saudijskih izvoznih ruta traži alternativne koridore upravo prolazi tim vodama ili ovisi o njihovoj stabilnosti. Kad se brodovi zaobilaze, osiguravaju ili zadržavaju, rastu navoznine i cijene derivata. Hrvatski vozač to osjeti na pumpama, industrija u troškovima prijevoza, a proračun u pritisku na trošarine i PDV.

Italija je reagirala aktivacijom mornarice. Dio Europe i dalje kasni s jasnijim pomorskim odgovorom. Za Hrvatsku kao NATO i EU članicu poruka je dvostruka: energetska sigurnost nije samo pitanje skladišta i Omišlja, nego i zaštite morskih žila kucavica od kojjih ovisi cijeli kontinent. Hutističko jamstvo Washingtonu ne briše rizik za saudijski izvoz ni za globalne cijene. Dok se u Omanu pregovara, a u Taifu i Taizu puca, hrvatska energetska politika mora računati s dugotrajnijom nestabilnošću, ne s jednim diplomatskim priopćenjem.

Blokada, nafta i cijena kašnjenja

Hutistički pritisak na saudijska plovila nije izolirani incident. Dolazi u trenutku kad su dijelovi jemenske obale prema Bab al-Mandabu ponovno pod kontrolom proiranske milicije, a dio saudijskog izvoza traži alternativne rute nakon poremećaja oko Hormuza. Svako dodatno osiguranje, zaobilaženje rtom Dobre nade ili čekanje konvoja povećava trošak barela i derivata na mediteranskim terminalima.

Hrvatska nije proizvođač nafte, ali je potrošač i tranzitna točka. Omišalj, riječki bazen i cestovni prijevoz ovise o tome koliko su svjetske rute mirne. Kad Italija aktivira mornaricu, a Berlin i Pariz još vagaju tempo, Zagreb mora računati scenarije skupljeg dizela i duljih isporuka, ne samo dnevne cijene na crpki. Energetska sigurnost počinje daleko od hrvatske obale, ali završava u novčaniku građana.

Izvor: Jutarnji list / Hina / dpa, 17. rujna 2026.