ZAPAD IZGUBIO AFRIKU? 48 OD 54 AFRIČKE DRŽAVE NA SAMITU S RUSIJOM

Četrdeset osam od 54 afričke države poslalo je delegacije na treći samit Rusija–Afrika u Moskvi. Odaziv je velik i politički važan: pozivi na izolaciju Moskve nisu spriječili većinu kontinenta da sjedne za isti stol s ruskim vodstvom. No, priča da je „Zapad izgubio Afriku” traži nijansu — afričke države ne nastupaju kao jedinstven blok i svoju vanjsku politiku sve otvorenije vode prema vlastitim interesima.

48 delegacija, oko 20 čelnika

Dvodnevni samit održan je u Moskvi 28. i 29. listopada. Associated Press izvijestio je da je sudjelovalo 48 afričkih država, od kojih je oko 20 bilo zastupljeno na razini državnih čelnika. Brojka 48 zato označava zemlje s delegacijama, a ne 48 predsjednika ili premijera.

Samit su zajednički vodili ruski predsjednik Vladimir Putin i burundijski predsjednik Évariste Ndayishimiye, koji trenutačno predsjeda Afričkom unijom. Predsjednik Komisije Afričke unije Mahmoud Ali Youssouf obratio se plenumu i naglasio pravo članica da samostalno biraju razvojne partnere i prioritete. Pozvao je i na pravedniji međunarodni financijski poredak te veće zastupanje Afrike u Vijeću sigurnosti UN-a.

Poruka Moskvi i zapadnim prijestolnicama

Za Moskvu je okupljanje 48 delegacija demonstracija da Rusija, unatoč ratu u Ukrajini i pokušajima njezine međunarodne izolacije, i dalje može okupiti širok krug partnera. Putin je samit predstavio kao dio nastanka multipolarnog svijeta i govorio protiv zapadne dominacije. Time je političku poruku događaja izrekao otvoreno: Rusija želi pokazati da nije ostala bez saveznika ni tržišta.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova prije samita tvrdilo je da zapadne zemlje pritiskuju afričke države kako bi ih odvratile od dolaska. Tu tvrdnju iznijela je glasnogovornica Marija Zaharova; neovisno potvrđeni dokazi o konkretnoj kampanji pritisaka nisu bili javno predočeni. Zato se tvrdnja o pritiscima mora pripisati Moskvi, a ne prikazati kao neovisno utvrđena činjenica.

I uz tu ogradu, rezultat je jasan: pozivi ili očekivanja da se Moskvu diplomatski izolira nisu proizveli praznu dvoranu. Većina afričkih država odabrala je sudjelovati, razgovarati i zadržati prostor za dogovore. To je poruka protiv politike u kojoj bi se od država očekivalo da bezuvjetno slijede tuđe blokovske linije.

Je li Zapad izgubio Afriku?

Ne u doslovnom smislu — a sam odaziv to ne dokazuje. Afričke vlade surađuju s Rusijom, ali i s Europskom unijom, Kinom, Sjedinjenim Državama i regionalnim partnerima. Analitičari Chatham Housea upozoravaju da broj uzvanika na samitu nije pouzdano mjerilo dugoročnog savezništva te da ruski gospodarski angažman na kontinentu i dalje zaostaje za ambicijama Moskve.

To ipak ne umanjuje političku težinu ovog skupa. Naprotiv: afričke države pokazuju da ne prihvaćaju automatski tuđe podjele svijeta na tabore. One žele trgovinu, hranu, energiju, sigurnosnu suradnju, investicije i veći utjecaj u međunarodnim institucijama — i spremne su pregovarati s onima koji im to nude.

Zapadne poruke više ne prolaze same po sebi

Zapad možda nije „izgubio Afriku”, ali je izgubio pretpostavku da će afričke prijestolnice slijediti njegove zahtjeve samo zato što dolaze iz Washingtona, Bruxellesa ili nekadašnjih kolonijalnih metropola. Odaziv 48 država u Moskvi pokazuje koliko je ograničena politika pritisaka kada ne prati uvjerljiva ponuda i poštovanje afričkih prioriteta.

Za Europu i Sjedinjene Države to je upozorenje da partnerstvo ne može počivati samo na očekivanju lojalnosti. Za Moskvu je to diplomatski uspjeh, ali ne i blanko potvrda njezine politike: afrički čelnici došli su pregovarati, a ne predati vlastite odluke Kremlju.

Zaključak je jednostavan: 48 od 54 delegacije čine snažnu sliku neuspjeha pokušaja da se Rusiju potpuno izolira na afričkom kontinentu. „Zapad je izgubio Afriku” ostaje politička interpretacija — no sve je teže tvrditi da Zapad ondje još može određivati tko smije razgovarati s kim.

Izvori: Associated Press · Afrička unija · Chatham House · izjava ruskog MVP-a prenesena u African Initiativeu.