Znanstvenica upozorava: sve topliji Jadran povećava rizik od meteotsunamija
Doktorica znanosti Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu objašnjava zašto bi uvjeti koji prethode meteotsunamijima u budućnosti mogli postajati sve učestaliji, te upozorava na rekordne temperature Jadranskog mora.
Meteotsunamiji, odnosno meteorološki tsunamiji, nisu nova pojava u Jadranu, no posljednjih mjeseci zabilježen je veći broj takvih događaja. O toj pojavi, ali i o sve izraženijim morskim toplinskim valovima, govorila je doktorica znanosti Natalija Dunić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Na pitanje jesu li meteotsunamiji danas češći nego prije, Dunić je odgovorila da je ove godine zabilježen nešto veći broj takvih pojava, ali da se na temelju samo jedne godine ne može govoriti o dugoročnom trendu. Mjerne postaje zabilježile su pojavu meteotsunamija na nekoliko lokacija, među kojima su Mali Lošinj, Stari Grad i Vela Luka.
"Ne bih rekla da su sada češći jer se ipak radi o jednoj godini, ali ono što možemo sigurno reći jest da bi uvjeti koji prethode nastanku meteotsunamija u budućnosti mogli postajati sve učestaliji", objasnila je znanstvenica. Dodala je kako na pojavu tih ekstremnih oscilacija razine mora utječu različiti vremenski uvjeti, uključujući toplije more i snažne oluje - toplo more pogoduje razvoju velikih oluja, a kad jaka fronta prođe određenim područjem, oscilacije tlaka mogu izazvati meteotsunami.
Ovoga ljeta izdano je i upozorenje na morski toplinski val u Sredozemlju. Prema Copernicusu, temperatura površine mora bila je više od tri stupnja viša od uobičajenog prosjeka za ovo doba godine, a rekordne temperature bilježe se i u Jadranu.
Dunić je objasnila kako morski toplinski valovi funkcioniraju slično onima u atmosferi, ali njihove posljedice mogu trajati znatno dulje - i tjednima ili mjesecima, dok atmosferski toplinski val obično prođe brzo. Osim izravnog zagrijavanja s površine, dodatnu ulogu može imati i dotok tople vodene mase, primjerice iz istočnog Sredozemlja, koja diže temperaturu Jadrana.
Prema njezinim riječima, riječ je o relativno novom području istraživanja u Hrvatskoj, kojim se bavi tek malen broj znanstvenika. Izrazila je nadu da će uskoro krenuti novi istraživački projekt koji bi trebao rasvijetliti glavne fizikalne uzroke zagrijavanja mora, ne samo na površini nego i u dubljim slojevima, koji se sporije hlade.
