Znanstvenici: Majmuni imaju geometrijske vještine slične djeci, što nam govori o evoluciji uma
Istraživanje objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences pokazuje da šimpanze i maslinasti pavijani mogu prepoznavati rotirane geometrijske oblike gotovo jednako kao i djeca predškolske dobi bez formalnog obrazovanja. Rezultati sugeriraju da su osnovne geometrijske intuicije zajedničke svim primatima, a da formalno obrazovanje nadograđuje simboličko shvaćanje kod ljudi.
Majmuni rješavaju geometrijske zadatke uz minimalne smjernice
U eksperimentu su sudjelovala četiri rezus makakija i četiri maslinasta pavijana, zajedno s 55 predškolaca te 77 odraslih pripadnika naroda Tsimane. Zadatak je zahtijevao prepoznavanje parova oblika s istom geometrijom (npr. dva trokuta) bez obzira na rotaciju ili veličinu. Zanimljivo je to što su majmuni dobivali nagradu u obliku žitarice, dok su djeca dobivali naljepnice.
Istraživači su pratili koliko se izgled i orijentacija oblike mogu prepoznati kao isti oblik. Sličnost rezultata između majmuna i ne-školovane djece bila je iznenađujuća, što sugerira da apstraktno razumijevanje geometrijskih svojstava nije svojstvo isključivo ljudskog uma.
Bitna uloga formalnog obrazovanja u jačanju simboličkog razmišljanja
Analiza podataka pokazala je da su djeca i majmuni više oslanjali na intuicijsko, perceptualno procesiranje, dok su odrasli pokazivali nagib ka simboličkom pristupu. To znači da formalno obrazovanje ne stvara matematiku iz temelja, već nadograđuje postojeće biološke kapacitete kroz kulturu i učenje.
„Rezultati sugeriraju da apstraktno razmišljanje nije nešto što se pojavljuje ‘odjednom’ kod ljudi“, kazala je istraživačica Jessica Cantlon. „Školovanje jača simboličko poimanje geometrije, ali postoje i drevne geometrijske intuicije koje dijelimo s drugim primatima.“
Što znači ovo otkriće za evoluciju kognicije?
Ova studija ukazuje da su temeljne geometrijske sposobnosti evolucijski starije od čovjeka i prisutne kod drugih primata. Formalno obrazovanje ne stvara te sposobnosti, ali ih razvija i nadograđuje. Istraživanje zaključuje da je ljudska kognicija kombinacija urođene osjetljivosti na geometriju i kulturno-društvenog učenja, koje oblikuje sofisticiranije matematičko razmišljanje.
Studija je objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, a tim je predstavio podatke koji potkrepljuju ideju da su matematičke sposobnosti dijeljene napetosti među vrstama te da obrazovanje služi kao katalizator njihove razvoja kod čovjeka.
