UDARNO
SVIJET

Legalna imigracija u SAD pala pod Trumpom

Pad izdavanja useljeničkih viza potaknuo je raspravu o granicama migracijske politike. Donosimo kontekst američkih podataka i komentar o hrvatskom modelu uvoza radne snage.

Redakcija· 19. lis 2026. u 14:05· 👁 108
Legalna imigracija u SAD pala pod Trumpom
AI ilustracija · Narodni Reporteri
KOMENTAR

Prema analizi The New York Timesa od 18. listopada, koju prenosi Mediaite, SAD je u veljači izdao oko 26.000 useljeničkih viza, prema ranijem mjesečnom prosjeku od oko 52.000. To je usporedba određenog pokazatelja, a ne dokaz da su svi oblici legalnog useljavanja prepolovljeni.

Kad poslodavci kažu da nema radnika, javnost bi trebala postaviti jednostavno pitanje: nema radnika ili nema dovoljno ljudi spremnih raditi za ponuđenu plaću, uz ponuđeni smještaj, radno vrijeme i sigurnost zaposlenja?

To nije ista stvar. Ako se svaki problem zapošljavanja rješava dovođenjem novih radnika iz inozemstva, izostaje pritisak da se poboljšaju uvjeti rada. Država riskira da svoju gospodarsku strategiju svede na održavanje poslovnih modela koji ovise o stalno dostupnoj, slabije plaćenoj radnoj snazi.

Hrvatska ima pravo izabrati drukčiji put: manje ovisnosti o uvozu radnika, veća ulaganja u produktivnost i snažniju zaštitu ljudi koji ovdje već rade.

Što američki grafikon pokazuje — a što ne

Grafikon objavljen uz analizu prikazuje pad izdavanja američkih useljeničkih viza za brojne regije nakon Trumpovih mjera. Iz njega nije opravdano zaključiti da je jednako pao ukupan broj svih doseljenika, svih stranih radnika ili svih zakonitih ulazaka u SAD.

Useljeničke vize nisu isto što i privremene radne vize, turistički ulasci ili promjena statusa osobe koja se već nalazi u zemlji. Bez pune metodologije grafikona, njegove postotke ne treba predstavljati kao konačan godišnji pregled migracija za 2026.

State Department navodi da siječanjska obustava izdavanja useljeničkih viza državljanima 75 zemalja od 21. kolovoza 2026. više nije na snazi, sukladno sudskoj odluci. Grafikon ranijih posljedica zato nije dovoljan opis današnjih pravila.

Poslovna potreba nije automatski nacionalni interes

Poslodavcu može odgovarati brzo proširenje dostupne radne snage. Društvo mora računati šire: stanovanje, promet, zdravstvene usluge, obrazovanje, inspekcijski nadzor i mogućnost integracije.

To ne znači da svaki strani radnik predstavlja trošak. Zaposleni ljudi rade, troše i sudjeluju u financiranju sustava. Ozbiljna politika mora pokazati cjelovitu računicu, umjesto da javnosti ponudi samo rečenicu da gospodarstvo bez uvoza ne može.

Ako poslovanje može opstati jedino uz stalno širenje bazena radnika spremnih prihvatiti slabije uvjete, država takav model ne bi smjela proglasiti nedodirljivim. Njezin posao nije jamčiti poslodavcu najjeftinijeg mogućeg zaposlenika.

Prvo plaće i uvjeti

Veća ponuda radne snage može u pojedinim zanimanjima oslabiti pregovaračku poziciju zaposlenih, osobito kada radnici imaju malo mogućnosti promijeniti posao. To nije dokaz da svaki dolazak stranog radnika smanjuje nečiju plaću. Jest razlog da se učinci prate po sektorima, zanimanjima i stvarnim uvjetima rada.

Prije traženja dodatnih radnika iz inozemstva treba pitati jesu li ponuđene plaće konkurentne, plaća li se prekovremeni rad, postoji li mogućnost stalnog zaposlenja te ulaže li se u opremu i osposobljavanje. Manjak radnika ne smije biti trajno opravdanje za izbjegavanje tih pitanja.

Točne brojke umjesto parola

Prema objavi MUP-a iz svibnja 2026., u 2025. izdano je gotovo 36.000, odnosno približno 17 posto manje dozvola za boravak i rad nego 2024. Ministar Božinović naveo je i smanjenje u prva četiri mjeseca 2026. To treba priznati. Pad broja dozvola, međutim, sam po sebi ne odgovara na pitanje je li postojeći gospodarski model dobar.

Broj izdanih dozvola nije isto što i broj novih doseljenika. Statistike razlikuju nova zapošljavanja, produljenja i sezonski rad. Poštena rasprava ne smije te kategorije pretvarati u jednu zastrašujuću brojku.

Stroža politika mora pogoditi zloupotrebe

Ograničavanje ovisnosti o stranoj radnoj snazi treba pratiti stroži nadzor stvarnih isplata plaća, radnog vremena, zakonitosti zapošljavanja i primjerenosti smještaja. MUP je pri predstavljanju pravilnika u travnju 2026. smještaj i jasnije obveze poslodavaca naveo među važnim područjima uređenja.

Radnik koji dolazi zaraditi nije autor hrvatske gospodarske politike. Odluke donose vlast, poslodavci i institucije. Njima treba postavljati pitanja i od njih tražiti odgovornost.

Hrvatskoj trebaju provjerljive potrebe za zapošljavanjem, ulaganja u domaće radnike i ozbiljna politika povratka iseljenika. Potrebno zapošljavanje iz inozemstva treba ostati ciljano, transparentno i povezano s kapacitetom društva.

Neograničeno useljavanje nije gospodarska strategija. Ali ni samo zatvaranje pristupa radnicima neće stvoriti bolje plaće ili produktivnija poduzeća. Cilj mora biti smanjiti ovisnost o jeftinoj radnoj snazi i gospodarsku politiku vratiti kvaliteti rada, ulaganjima i dostojanstvenoj zaradi.

Hrvatska ne treba biti tržište na kojem se nedostatak pristojne plaće stalno prikriva pričom o nedostatku ljudi.

Izvori i ograničenja

NYT-ov izvornik nije bio dostupan za potpuno čitanje; brojčana usporedba prenesena je uz atribuciju prema Mediaiteovu izvještaju: https://www.mediaite.com/media/trump-white-house-celebrates-ny-times-report-on-admin-slashing-legal-immigration-in-half/

Izvorna analiza: https://www.nytimes.com/interactive/2026/10/18/us/trump-immigrant-visas-decline.html

Ilustracija Trumpa na JFK-u je izmišljena simbolična AI scena, a ne prikaz stvarnog događaja.

- https://travel.state.gov/content/travel/en/legal/visa-law0/visa-statistics/immigrant-visa-statistics.html
- https://travel.state.gov/content/travel/en/News/visas-news/immigrant-visa-processing-updates-for-nationalities-at-high-risk-of-public-benefits-usage.html
- https://mup.gov.hr/ministar-bozinovic-broj-dozvola-stranim-radnicima-smanjen-za-36-tisuca/298391
- https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019
- https://mup.gov.hr/drzavna-tajnica-petrijevcanin-predstavila-pravilnik-o-boravku-drzavljana-trecih-zemalja-u-rh/298338

PODRŽAVATE LI BOJKOT OŽUJSKOG DOK GOD SE NE OGRADE OD RENE BITORAJCA?

Učitavanje ankete...

Neformalna anketa čitatelja.

Podržavate li LGBT sobu u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba?

Učitavanje ankete…

Neformalna anketa čitatelja.

Pitanje je hipotetsko: muzej navodi da odluka o posebnoj sobi nije donesena.

PODRŽAVATE LI TORCIDU ILI NAČIN NA KOJI MEDIJI IZVJEŠTAVAJU O NJOJ?

Učitavanje ankete…

Neformalna anketa čitatelja.

Komentari

Učitavam komentare…
Podržite naš rad
Ako vam se sviđa naš rad i želite podržati neovisno novinarstvo Narodnih Reportera, možete nas podržati donacijom:
IBAN: HR21 2402 0061 1013 3532 2 · poziv na broj: 99
Revolut: revolut.me/narodnireporteri
HNIS · DOSJE