Trebala je biti granica 21. stoljeća, a ne razlikuje ni jednojajčane blizanke

U europskim prijelazima uveden je novi sustav za ulazak/izlazak (EES) s ciljem učinkovitijeg nadzora i bržih provjera. Iako se očekuje ubrzanje procesa, prakse pokazuju da sustav trenutačno izaziva zastoj i tehničke poteškoće na mnogim prijelazima. 27. lipnja 2024. postao je datum kada su migracijske službe upozorile na slučajeve pogrešne identifikacije, a jedan od njih dotaknuo se identifikacije jednoj blizanke temeljem podataka druge. Ova pojava potaknula je pitanja o pouzdanosti biometrijskih provjera i rizicima pogrešne identifikacije putnika. Vlasti najavljuju tehničke prilagodbe i dodatne mjere sigurnosti, ali rješenja koja bi u potpunosti uklonila poteškoće zahtijevaju vrijeme i koordinaciju na razini EU.

• Novi EU sustav EES uvodi automatsku provjeru ulaska/izlaska putnika i biometrijske podatke.
• Sustav trenutno uzrokuje kašnjenja i tehničke poteškoće na prijelazima.
• U slučaju jednoj blizanke, sustav je pogrešno identificirao sestru na temelju podataka druge.
• Vlasti najavljuju tehničke korekcije i dodatne provjere kako bi se smanjile pogreške.

Što EES donosi putnicima

Glavni cilj EES-a je centralizirati podatke o ulasku i izlasku putnika i koristiti biometriju za poboljšanje sigurnosti te lakše otkrivanje lažnih identiteta i nezakonitih prelazaka. Obrada podataka uključuje fotografije lica, podatke o putovnici i trenutne ulazne/izlazne transakcije, a sustav brzo uspoređuje te podatke s postojećim bazama. U praksi to znači da putnici mogu doživjeti brže provjere, ali i dodatne provjere ako sustav zabilježi neslaganje ili tehnički problem.

Nadležne institucije naglašavaju da sigurnost i točnost ostaju prioritet, a planirane su tehničke nadogradnje, redundancije i bolja interoperabilnost među sustavima različitih zemalja članica. Uvođenje EES-a odvija se postupno, uz praćenje performansi i prilagodbe na temelju povratnih informacija iz graničnih prijelaza i migracijskih službi.

Problemi u praksi i kašnjenja

U praksi se bilježe povećani redovi na mnogim prijelazima, sporije učitavanje podataka i povremeni tehnički kvarovi koji zahtijevaju ručne provjere. Ove poteškoće posebno dolaze do izražaja tijekom vršnih perioda putovanja, kad prolazi više putnika nego inače. Vlasti naglašavaju da su radovi na poboljšanjima u toku i da se rad na sustavu nastavlja na razini cijele EU.

Izvori iz graničnih službi upozoravaju da su problemi dvosmjerni: tehničke pogreške u sustavu i varijacije u operativnoj primjeni u različitim državama članicama. U mnogim slučajevima osoblje mora vršiti ručnu identifikaciju i dodatne provjere identiteta, što produžuje vrijeme prelaska i stvara dodatni pritisak na cestovnim i zračnim prijelazima.

Slučaj jednojajčane blizanke i sigurnosna pitanja

Najzvučniji primjer kojeg su istaknuli mediji odnosi se na jednojajčane blizanke čije su identitete sustav pogrešno razlikovao temeljem podataka druge sestre. Takav je slučaj izazvao zadržavanje na granici i dodatne provjere, a službe su brzo reagirale tražeći dodatne provjere identiteta i deeskalaciju sličnih pogrešaka. Stručnjaci upozoravaju da ovakve pogreške otvaraju pitanja o pouzdanosti izlazno-ulaznih biometrijskih sustava i potrebi višestrukih slojeva provjere identiteta.

U odgovoru na ove izazove, vlade i migracijske službe najavljuju tehničke korekcije, poboljšanja redundancije sustava i jasne protokole koji bi smanjili mogućnost pogrešne identifikacije. Organizacije za zaštitu privatnosti traže transparentnost i nadzor nad korištenjem biometrijskih podataka, uz osiguravanje da putnici budu pravilno informirani o sigurnosnim mjerama i pravima tijekom procesa.