Afera Srebrnjak: Tomašević kazneno prijavljen zbog sumnje na zločinačko udruživanje

Tomislav Tomašević kazneno je prijavljen zbog sumnje na zločinačko udruživanje, u predmetu koji je u javnosti postao poznat pod nazivom afera Srebrnjak, prema navodima portala Promise.hr. U kaznenoj prijavi se, kako se navodi, precizno opisuju pojedinosti vezane uz jedan gradski projekt, a uz gradonačelnika se spominju i ravnateljica jedne zagrebačke bolnice, predsjednik Upravnog vijeća te jedna gradska pročelnica.

Naziv zločinačko udruživanje jedan je od najtežih pravnih kvalifikacija u hrvatskom kaznenom pravu i podrazumijeva postojanje organizirane skupine ljudi koja djeluje s ciljem počinjenja kaznenih djela. Podnošenje kaznene prijave, međutim, ne znači da je optužba utemeljena niti da će državno odvjetništvo prihvatiti takvu pravnu kvalifikaciju - riječ je o inicijalnom koraku koji tek treba proći provjeru nadležnih tijela.

Prema navodima iz prijave, sporni projekt vezan je uz zagrebačku bolnicu, a u središtu sumnji navodno se nalazi način na koji su donesene odluke o provedbi projekta te tko je od uključenih dužnosnika i institucija na tome navodno profitirao. Detalji o konkretnim iznosima ili financijskim tokovima u javno dostupnim navodima nisu precizno razrađeni.

Slučaj se pojavljuje u širem nizu kaznenih prijava i pravosudnih provjera koje prate rad zagrebačke gradske uprave pod vodstvom Tomaševića, uključujući i posebne izvide DORH-a i USKOK-a oko financiranja udruga bliskih stranci Možemo!. Iako je riječ o odvojenim predmetima, zajedno crtaju sliku gradonačelnika koji se sve češće mora suočavati s pravnim upitima o transparentnosti vlastite uprave.

Gradska vlast do sada nije objavila detaljan javni odgovor na navode iz prijave vezane uz aferu Srebrnjak. Sukladno presumpciji nevinosti, Tomašević i svi ostali imenovani u prijavi ostaju nedužni dok eventualna krivnja ne bude utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom, a nadležna tijela dosad nisu objavila je li se po prijavi uopće pokrenuo formalni izvid.

Afera dodatno hrani rastuću polemiku oko načina vođenja grada Zagreba te potiče pitanja o mehanizmima nadzora nad trošenjem javnog novca i donošenjem odluka u gradskim institucijama.