Kaos na zagrebačkim gradilištima: previše radova na premalom prostoru, promet staje

Zagreb je ovog ljeta postao pozornica pravog infrastrukturnog kaosa. Prema pisanju Indexa, gradska uprava pokrenula je istovremeno velik broj radova diljem grada, s najvećom koncentracijom upravo tijekom ljetnih mjeseci, što je kod građana opravdano izazvalo dojam da je zahvata jednostavno previše na premalom prostoru.

Posljedice se svakodnevno osjećaju na terenu: prometni zastoji, obilazni pravci koji djeluju gotovo neizvedivo i otežano kretanje kroz cijeli grad. Riječ je o problemu koji ne pogađa samo vozače, nego i pješake, biciklise i korisnike javnog prijevoza, jer se gradilišta nižu jedno za drugim bez jasne koordinacije koja bi ublažila pritisak na promet.

Ono što situaciju dodatno komplicira jest da se, prema istom izvoru, Zagreb pretvorio u poprište sukoba između državne i lokalne vlasti, odnosno između HDZ-a i Možemo gradske uprave. Umjesto da glavni grad funkcionira kao zajednički prioritet, on postaje teren za politički obračun, a cijenu toga, upozorava se, plaćaju svi stanovnici kroz nemjerljivu štetu za svakodnevnu kvalitetu života.

Grad Zagreb ima, kako se navodi, najteži proračun u državi i sjedište je svih državnih institucija, što bi trebalo značiti i najvišu razinu odgovornosti u upravljanju. Umjesto toga, dojam koji ostaje jest da gradska uprava nije uspjela uskladiti opseg radova s realnim kapacitetom prometne mreže da ih apsorbira, a rezultat je kaos koji traje mjesecima.

Kada se politički sukob dviju razina vlasti prelije na svakodnevni život građana kroz gužve i otežan pristup vlastitim naseljima, teško je izbjeći zaključak da gradska uprava nije dovoljno vodila računa o tempu i koordinaciji zahvata. Najave o nužnosti obnove infrastrukture teško je osporiti, ali način na koji se ta obnova provodi ostavlja dojam upravljanja bez jasnog plana.

Zagrepčani su, čini se, prepušteni sami sebi da se snalaze kroz labirint gradilišta, dok se odgovornost prebacuje s jedne razine vlasti na drugu.