Milijuni za pothodnike: hoće li Zagreb ovaj put stići na vrijeme?
Grad Zagreb uz pomoć europskog novca modernizira osam pješačkih pothodnika povezanih s javnim prijevozom. Projekt donosi bolju pristupačnost za osobe s invaliditetom i roditelje s kolicima, no dio građana propituje tempo i estetske odabire radova.

AFERA: 13✝
PRESUĐENA AFERA: 1✝
POD ISTRAGOM USKOK-a: 3✝
SPORNI IZNOSI: 41,8 MIL €✝
AFERA: 13✝
PRESUĐENA AFERA: 1✝
POD ISTRAGOM USKOK-a: 3✝
SPORNI IZNOSI: 41,8 MIL €✝U tijeku je projekt modernizacije pješačkih pothodnika povezanih s javnim prijevozom na području Grada Zagreba, financiran sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja. Riječ je o zahvatu vrijednom gotovo 48 milijuna kuna bespovratnih sredstava, kojim bi ukupno trebalo biti obnovljeno osam pothodnika u gradskim četvrtima Novi Zagreb - Zapad, Novi Zagreb - Istok, Peščenica - Žitnjak i Trnje.
Cilj: pristupačnost, ne samo kozmetika
Prema službenim navodima Grada, svrha projekta nije samo estetsko osvježenje, već prije svega sigurnije i nesmetano kretanje pješaka te bolja pristupačnost javnog prijevoza za osobe s invaliditetom, starije osobe i roditelje s dječjim kolicima. Jedan od pothodnika koji je u fokusu javnosti nalazi se na potezu Utrina - Zapruđe, a najavljeno je i da će u sljedećoj fazi biti izrađena projektno-tehnička dokumentacija za obnovu dodatnih devet pothodnika u drugim dijelovima grada.
Iako je cilj projekta legitiman i teško sporan, dio zagrebačke javnosti na društvenim mrežama izražava sumnju u tempo realizacije i ukupnu estetiku pojedinih dosad dovršenih zahvata na javnim površinama diljem grada. Takve primjedbe, koje se pojavljuju i oko drugih uređenja javnog prostora u mandatu gradonačelnika Tomislava Tomaševića, uglavnom se odnose na dojam da rezultat ne opravdava uloženi novac i vrijeme, no za sada nisu potkrijepljene službenom analizom troškova po pojedinom pothodniku.
Iskustva iz prošlosti opominju
Zagreb već ima primjere velikih uređenja javnih površina koja su naknadno ocijenjena promašenima, poput obnove pojedinih gradskih trgova gdje su i sami stručnjaci iz struke javno kritizirali odabrana urbanistička rješenja. Ti primjeri, iako se odnose na ranija razdoblja i druge gradske uprave, hrane opću sumnjičavost prema svakom novom, pa i dobronamjernom zahvatu u javnom prostoru.
Za sada je najrealnije zaključiti da je riječ o projektu s jasnom društvenom svrhom, čiji će konačni uspjeh ovisiti o tome hoće li Grad dosljedno održati najavljene rokove i po završetku svakog pothodnika transparentno objaviti stvarne troškove, umjesto da se detalji nabave saznaju tek naknadno, putem novinarskih upita.




