Država će popisivati peći u vašim domovima: Stiže registar svih ložišta na drva, pelete, ugljen i plin

Ako se grijete na drva, uskoro bi to mogla znati i država. I to ne samo da se grijete, nego na što, u kakvoj peći, kolike snage i kroz kakav dimnjak. Hrvatska uvodi Registar malih kućnih ložišta, skraćeno ReMaL, u kojem bi se vodile peći, kamini i kotlovi iz hrvatskih kućanstava.

Registar se radi u sklopu europskog projekta LIFE Slovenia SupAIR, jednog od najvećih europskih projekata za kvalitetu zraka. Hrvatska u njemu sudjeluje preko Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a projekt je predviđen od 2027. do 2034. godine. Prošao je evaluaciju europske agencije CINEA.

Što bi se upisivalo

Ako Hrvatska preuzme slovenski model, a sve upućuje na to, u registar bi ulazili svi uređaji koji toplinu stvaraju izgaranjem i imaju dimnjak ili dimovod. Dakle peći na drva i pelete, kamini, kotlovi na drva, ugljen, loživo ulje i prirodni plin. Dizalice topline i električno grijanje ostaju izvan.

Za svaki uređaj bilježila bi se vrsta i snaga, gorivo, dimovodni sustav, obavljeni dimnjačarski pregledi i rezultati mjerenja. I ono najzanimljivije: korisnik uređaja.

Hoćete li morati prijaviti peć?

Na to pitanje zasad nema jasnog odgovora. Nije poznato hoće li se upisivati svaki pojedini uređaj s adresom, proizvođačem, godinom proizvodnje i snagom, ili samo šira statistika. Nije poznato ni hoće li vlasnici kuća i stanova imati zakonsku obvezu prijave, hoće li se mijenjati propisi o dimnjačarima i hoće li sve to biti povezano s inspekcijskim nadzorom.

Prema dosadašnjim najavama, građani ne bi sami ništa upisivali. Podatke bi tijekom redovitih pregleda unosili ovlašteni dimnjačari. Drugim riječima, dimnjačar koji vam dođe očistiti dimnjak mogao bi postati i popisivač.

Slovenci to već imaju

Slovenija već ima takav sustav, zove se EviDIM. U njemu dimnjačarska društva upisuju podatke o uređajima, korisnicima i uslugama, a država može gledati koliko je kojih peći po općinama, na koje gorivo i koje snage.

U Ministarstvu kažu da je cilj preciznije pratiti emisije, osobito sitnih čestica PM2,5, i bolje usmjeriti mjere za čišći zrak. Problem je stvaran: u Slavonskom Brodu analize su pokazale da zagađenje lebdećim česticama najvećim dijelom dolazi upravo iz malih kućnih ložišta.

Prvo popis, a onda?

Registar bi mogao poslužiti kao podloga za poticaje za zamjenu starih peći. Ali kad država jednom zna tko se čime grije i gdje, otvara se i drugo pitanje: što slijedi za stotine tisuća obitelji, posebno na selu, kojima je peć na drva jedino grijanje koje si mogu priuštiti. Na to pitanje u Zagrebu i Bruxellesu još nitko nije odgovorio.