Pravnici i povjesničari ponovno otvaraju komunistički proces Stepincu: Uskraćena mu je obrana, odbijeni svjedoci, a nije imao ni pravo na žalbu

Osamdeset godina nakon što ga je komunistički sud osudio i deset godina nakon što je ta presuda poništena, proces blaženom kardinalu Alojziju Stepincu ponovno dolazi pred stručnjake. Ovaj put ne pred partijske suce, nego pred pravnike, povjesničare i publiciste.

Pravni fakultet Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Zagrebačka nadbiskupija organiziraju 11. studenoga međunarodni znanstveni skup o okolnostima i zakonitosti sudskog postupka iz 1946. godine. Uoči skupa za Intervju Media Servisa govorili su dekan Pravnog fakulteta HKS-a Kristian Turkalj, novinarka i publicistica Višnja Starešina i predstavnik Zagrebačke nadbiskupije preč. Tomislav Hačko.

Bez obrane, bez svjedoka, bez žalbe

Turkalj kaže da je cilj skupa stručno raščlaniti nedostatke postupka i pokazati gdje su povrijeđena temeljna prava optuženika. A popis je dugačak.

„Blaženom kardinalu bilo je uskraćeno da pripremi obranu, odbijeni su mu svjedoci, nije imao pravo na žalbu i povrijeđena su temeljna načela kaznenog materijalnog i procesnog prava”, rekao je Turkalj.

Stepinac je 1946. osuđen pod optužbom za suradnju s ustaškim režimom, što Crkva od početka osporava. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 1998. u Mariji Bistrici.

„Pravo, kao i matematika, ne poznaje emocije”

Preč. Hačko smatra da proces treba ponovno sagledati hladno, pravnim alatima. „Pravo, kao i matematika, ne poznaje emocije. Cilj nam je objektivno osvijetliti istinu o blaženom Alojziju Stepincu”, poručio je, podsjetivši da se Stepinac i osam desetljeća poslije stalno vraća u središte javnih polemika.

Prvi u nizu progona Crkve na Istoku

Višnja Starešina, autorica dokumentarca „Stepinac: kardinal i njegova savjest”, čiji će isječak biti prikazan na skupu, upozorava da se proces ne može gledati izvan europskog konteksta i početka Hladnog rata.

„Progon Katoličke Crkve u Hrvatskoj zapravo je prethodnica progona Katoličke Crkve u drugim državama istočnog bloka”, kaže Starešina. Nakon Stepinca na red su došli mađarski kardinal József Mindszenty, češki nadbiskup Josef Beran i poljski kardinal Stefan Wyszyński.

Jugoslavenski narativi i danas žive

Turkalj je uvjeren da se postupak poput Stepinčeva danas ne bi mogao ponoviti. „Prošli smo dug put od nečega što je bilo dirigirano iz partijskih krugova, uz potpuni nedostatak neovisnosti pravosuđa i standarda poštenog suđenja, do današnje Hrvatske”, rekao je.

Starešina je opreznija. Smatra da su u javnom prostoru i dalje živi narativi skrojeni u komunističkoj Jugoslaviji, a kao otvoreno pitanje navodi odnos prema komunističkom sustavu i presudama iz tog vremena. Tko prati kako dio ljevice i danas govori o Stepincu, zna da nije pretjerala.

Hačko je razgovor zaključio porukom da Stepinčev život može biti poticaj za osobnu i društvenu odgovornost prema istini.