JE LI HITLER HRVATE SMATRAO NIŽOM RASOM? ZAPISI KOJI PROTURJEČE TOJ TVRDNJI

Tvrdnja da je Adolf Hitler Hrvate bez iznimke prezirao i smatrao rasno inferiornima ne može se iznositi kao neupitna činjenica bez suočavanja sa zapisima koji joj proturječe. Dva takva odlomka nalaze se u objavljenom engleskom izdanju zbirke Hitler’s Table Talk 1941–1944.

U prvome se Hrvatima pripisuju ponos, odanost i pouzdanost. U drugome se njihova germanizacija opisuje kao poželjna s etničkog gledišta. To je sadržaj koji u raspravi treba jasno iznijeti, uz razlikovanje objavljenoga zapisa od pouzdano potvrđene doslovne Hitlerove izjave.

29. listopada 1941.: pohvala Hrvatima i povjerenje u Kvaternika

Na tiskanoj stranici 95, u zapisu razgovora od 29. listopada 1941., nalazi se odlomak koji u hrvatskom prijevodu glasi:

„Hrvati su ponosan narod. Trebali bi biti izravno vezani uz Führera prisegom vjernosti. Tako bi se na njih moglo potpuno osloniti. Kada preda mnom stoji Kvaternik, vidim upravo onakav tip Hrvata kakvog sam oduvijek poznavao, nepokolebljivog u prijateljstvu, čovjeka čija prisega zauvijek obvezuje.”

U tom zapisu Hitleru se pripisuje izrazito pohvalan opis Hrvata. Njegove riječi o ponosu i pouzdanosti nisu izraz prezira. Posebno se ističe povjerenje u Kvaternika, odnosno u osobu čiju se odanost prikazuje kao trajnu i obvezujuću.

Takav odlomak proturječi kategoričnoj tvrdnji da je Hitler o Hrvatima govorio isključivo s mržnjom. Vojni i politički kontekst važan je za tumačenje pohvale, ali ne briše činjenicu da je ona zapisana.

Stranica 473: zašto je važan zapis o germanizaciji?

Drugi odlomak, na tiskanoj stranici 473, u hrvatskom prijevodu kaže:

„Govoreći o Hrvatima, moram reći da smatram vrlo poželjnim, s etničkog gledišta, da budu germanizirani. Međutim, postoje politički razlozi koji potpuno isključuju svaku takvu mjeru.”

Ako se tvrdi da je Hitler sve Hrvate smatrao rasno neprihvatljivima, potrebno je objasniti kako se ta tvrdnja slaže s ovim zapisom. Odlomak im u njegovu rasnom načinu razmišljanja pripisuje mogućnost poželjne asimilacije.

To ne znači da je germanizacija bila priznanje prava na očuvanje hrvatskog identiteta. Pojmovi imaju različito značenje: prihvatljivost za asimilaciju i ravnopravnost samostalnog naroda nisu ista stvar. Ali upravo zato je netočno sve svesti na jednostavnu tvrdnju o rasnoj neprihvatljivosti svih Hrvata.

Rasne teorije i politička uporaba podrijetla

Priloženi povijesni materijal otvara i pitanje tadašnjih pokušaja povezivanja Hrvata s gotskim ili germanskim podrijetlom. Takve ideološke tvrdnje ne treba predstavljati kao dokazane znanstvene činjenice.

Povjesničar Nevenko Bartulin u radu The Ideology of Nation and Race istražuje rasnu ideologiju ustaškog režima i njegovu politiku prema Srbima u NDH. Taj je rad relevantan za razumijevanje načina na koji su se politički interesi povezivali s rasnim tumačenjima nacije.

Objavljena knjiga i autentičnost nisu isto pitanje

Provjera digitaliziranog izdanja potvrđuje da se navedeni odlomci nalaze na stranicama 95 i 473. Engleski je prijevod prvi put objavljen 1953.; potpisuju ga Norman Cameron i R. H. Stevens, uz uvod Hugha Trevor-Ropera.

Povjesničar Mikael Nilsson u znanstvenom radu iz 2016. upozorava na probleme izdavačke i prijevodne povijesti zbirke. Zato je ispravno pisati da se Hitleru u tom izdanju pripisuju navedene izjave. Nije opravdano jamčiti da je svaka riječ njihov neupitan doslovan prijepis.

Što se može zaključiti?

Dva objavljena zapisa proturječe pojednostavljenoj tvrdnji da je Hitler Hrvate uvijek prezirao i bez iznimke ih smatrao nižom rasom. Prvi donosi pohvalu njihovu ponosu i odanosti, a drugi razmatranje germanizacije.

To nije dokaz da je poštovao hrvatsku neovisnost, niti opravdanje nacističkog režima i njegovih zločina. Za provjeru konkretne tvrdnje nije potrebno dokazivati ni jedno ni drugo. Potrebno je pokazati što dokument sadrži i jasno odrediti granice njegove pouzdanosti.

Zaključak je zato precizan: navedene odlomke ne treba prešutjeti, ali ih se ne smije pretvoriti u širi zaključak koji sami ne mogu dokazati.

Dokumenti i literatura

• Hitler’s Table Talk 1941–1944, tiskane stranice 95 i 473 (u ovom PDF-u stranice 101 i 479).
• Nevenko Bartulin: The Ideology of Nation and Race, 2008.
• Mikael Nilsson: Hugh Trevor-Roper and the English Editions of Hitler’s Table Talk and Testament, 2016.