Međimurje proglasilo prirodnu nepogodu zbog suše: štete 30 do više od 80 posto

Međimurski župan Matija Posavec u četvrtak 17. rujna 2026. proglasio je prirodnu nepogodu zbog suše za područje tri grada i 19 općina. Odluku su u petak potvrdili iz Međimurske županije, uz procjenu da štete na poljoprivrednim površinama dosežu od 30 do više od 80 posto. Riječ je o sustavnom udaru na urod, a ne o lokalnoj vremenskoj zanimljivosti.

Odluka obuhvaća gradove Čakovec, Mursko Središće i Prelog te općine Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Martin na Muri i Vratišinec. Time je gotovo cijelo Međimurje ušlo u režim prirodne nepogode.

Što je suša uništila

Suša praćena natprosječno visokim temperaturama u drugoj polovici lipnja te tijekom srpnja i kolovoza prouzročila je značajan gubitak uroda. Najveće štete zabilježene su na povrtlarskim i ratarskim kulturama kasnog roda, krmnom bilju te u voćnjacima. To nije samo gubitak kilograma. To je udar na hranidbeni lanac, stočarstvo i novčani tok obiteljskih gospodarstava.

Temperature više od 30 stupnjeva zabilježene su već u lipnju, a u više navrata dosezale su između 35 i 37 stupnjeva. Dugotrajna vrućina i nedostatak oborina ostavili su tlo bez vlage. Kad županija govori o štetama od 30 do više od 80 posto, riječ je o rasponu u kojem dio proizvođača gubi gotovo cijeli urod.

Prijave povjerenstvima i rok od 50 dana

Iz Međimurske županije pozvali su fizičke i pravne osobe koje su pretrpjele štetu da je prijave nadležnim gradskim i općinskim povjerenstvima. Prijave vrijede samo za imovinu koja nije osigurana od suše. To je ključan uvjet: tko je osiguran, ide drugim kanalom; tko nije, ulazi u javni postupak procjene.

Povjerenstva konačnu procjenu štete moraju prijaviti županijskom povjerenstvu putem Registra štete u roku od 50 dana od proglašenja prirodne nepogode. Nakon toga slijedi zbirno izvješće za cijelu Međimursku županiju. Bez urednih prijava nema ni uredne pomoći. Rok nije formalnost, nego uvjet da šteta uopće uđe u sustav.

Međimurje kao poljoprivredni stub

Međimurje nije marginalna županija u hrvatskoj poljoprivredi. Povrće, ratarstvo, krmno bilje i voćnjaci ovdje hrane tržište i lokalnu industriju. Kad urod padne za više od polovice, učinak se vidi u cijenama, nabavi stočne hrane i likvidnosti OPG-ova. Suša 2026. nije došla iznenada: ljeto je bilo dugo, vruće i suho, a napomene o manjku vlage stizale su tjednima.

Proglašenje prirodne nepogode zato nije panična gestikulacija. To je formalni korak koji otvara put procjeni i mogućoj državnoj potpori. Za proizvođače je to razlika između priznate katastrofe i tihog bankrota.

Što slijedi za poljoprivrednike

Sljedećih 50 dana odlučit će koliko će šteta biti službeno zabilježeno. Tko kasni s prijavom, gubi mjesto u Registru. Tko nema dokumentaciju o kulturama i površinama, rizikuje nižu procjenu. Županijska administracija mora odraditi terenski posao, a država potom odgovoriti mjerama koje odgovaraju razmjeru gubitka.

Međimurje je 17. rujna stavilo na papir ono što su polja već pokazala: urod je teško pogođen, temperature su pale u ekstrem, a bez brze i uredne prijave štete ostat će samo priča. Suša ne čeka politiku. Poljoprivrednici ne smiju čekati ni oni.

Poseban problem predstavlja krmno bilje. Kad se osuši baza za stočnu hranu, stočari moraju kupovati skuplje alternative ili smanjivati stada. To se ne vidi odmah na izlogu, ali se vidi u troškovima i odlukama o klanju. Povrće kasnog roda i voćnjaci dodatno pogađaju svježu opskrbu i lokalne prerađivače. Suša 2026. zato nije samo „loša godina“, nego lančani udar na više grana odjednom.

Županijska odluka od 17. rujna daje okvir, ali ne rješava žetvu. Rješenje ovisi o brzini prijava, kvaliteti procjene i kasnijoj državnoj reakciji. Međimurski proizvođači sada imaju jasan popis gradova i općina te rok od 50 dana. Tko taj rok propusti, ostaje izvan Registra. Tko ga iskoristi, barem ulazi u službenu evidenciju štete. U sušnoj godini to je razlika između nade u potporu i tihog gubitka.