Slavonija proglasila prirodnu nepogodu zbog suše: soja se malčira, prinosi padaju, hrana je suverenitet

Osječko-baranjska županija proglasila je prirodnu nepogodu zbog ekstremne suše i toplinskog vala. To nije meteorološka bilješka. To je alarm iz žitnice Hrvatske: suncokret, kukuruz, soja i šećerna repa podbacili su u prinosima, a za soju ratari kažu da dižu ruke.

Soja ima jako veliki postotak da se ne isplati u njivu, čak ljudi idu s malčerima i malčiraju, ne isplati se ići kombajnom skidat urod, rekao je ratar Tomislav Lovković. Kad farmer malčira umjesto da žanje, država mora čuti što to znači za hranu, izvoz i preživljavanje sela. Temperaturno osvježenje koje je došlo prekasno ne vraća izgubljeni urod.

Prag od 30 posto i zahtjevi svih jedinica

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu OBŽ Ilija Pranjić objasnio je pravilo: za proglašenje nepogode prinos mora biti umanjen za najmanje 30 posto u odnosu na trogodišnji prosjek na području jedinice lokalne samouprave. Tijekom kolovoza stigli su zahtjevi od svih jedinica. Nakon analize utvrđeno je da imaju osnove.

To nije panika jednog sela. To je županijski konsenzus da je sezona pala ispod praga koji sustav priznaje kao katastrofu. Lovković kaže da se ovako sušnog ljeta ne sjeća u 50 godina: ekstremne temperature i razlike koje se ne pamte. Kad svi lokalni čelnici traže isto, problem više nije lokalni. Problem je nacionalni.

Tropske kulture i kraća vegetacija kukuruza

Agroklimatolog Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku upozorava da se sve više govori o alternativnim, tropskim kulturama koje ulaze u Slavoniju i Baranju. Kukuruz će se i dalje uzgajati, ali uz izmjene: kraća vegetacija, drugi rokovi sjetve, bijeg od ekstremnih uvjeta.

Procjene klimatologa idu u smjeru još toplijih ljeta. Jug dodaje tešku rečenicu: ovo je najhladnija godina u nizu koji dolazi. Ako je ovo najhladnija, što čeka proizvodnju koja već sada malčira soju? Prilagodba bez vode i bez novca ostaje samo predavanje na fakultetu. U njivi se računa litrama i hektarima.

Prehrambeni suverenitet, ne biciklističke lekcije

Slavonija hrani Hrvatsku. Kad padnu prinosi suncokreta, kukuruza, soje i repe, to nije problem samo farmera. To je pitanje cijene ulja, stočne hrane, šećera i uvozne ovisnosti. Država mora ubrzati navodnjavanje, osiguranje, hitnu potporu i dugoročne investicije u vodnu infrastrukturu, ne samo priopćenja o klimatskoj otpornosti.

U Zagrebu Možemo zatvara ulice za Mobility Week i drži lekcije o zelenoj tranziciji dok unutrašnjost gori od suše. Moralizam bez navodnjavanja je prazan. SDP će govoriti o socijalnoj osjetljivosti, a selo će i dalje računati gubitke po hektaru. Prehrambeni suverenitet nije fraza desnice. To je kombajn koji ili žanje ili malčira.

Što država mora napraviti odmah

Prvo: brza isplata i jasni kriteriji potpore za proglašenu nepogodu, bez mjeseci čekanja. Drugo: ubrzanje projekata navodnjavanja u Slavoniji i Baranji, jer bez vode nema prinosa. Treće: porezni i kreditni instrumenti za ratarske OPG-ove koji ove godine gube likvidnost. Četvrto: strategija sjetve koja priznaje klimatske ekstremne, a ne samo bruxelleske slogane.

Hrvatska ne može biti suverena ako joj žitnica tone, a politička elita u metropoli priča o biciklima. Suša u Slavoniji nije lokalna vijest. To je nacionalno pitanje hrane i dostojanstva onih koji zemlju još obrađuju. Tko zanemari Slavoniju, sutra će uvoziti i ono što je nekad rastlo ispred kuće.