Hrvatska prvi put izmjerila mikroplastiku u vodi za piće: rezultati pokazuju niske koncentracije, ali otvaraju nove izazove monitoringa

Što su otkrili hrvatski stručnjaci i gdje je mjereno

Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer“ proveo je nacionalni monitoring mikroplastike u vodi za ljudsku potrošnju, prvi put integriran u službene podatke Hrvatske. Rezultati su objavljeni u Izvještaju o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Hrvatskoj za 2025. godinu, kojeg je pripremio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Nakon obrade i distribucijske mreže, prosječna koncentracija mikroplastike iznosila je 0,144 čestice po litri, što znači otprilike jedna čestica na sedam litara vode.

Mjerenja su provedena u vodama za piće koje se napajaju kroz različite sustave, a rezultati su uspoređeni sa dostupnom europskom literaturom koja ukazuje na veće vrijednosti (otprilike 0,9 do 2 čestice po litri). U Institutu upozoravaju da usporedbe treba tumačiti s oprezom jer veličina djelatnika čestica i primijenjena metodologija značajno utječu na iznos.

Značenje za politiku, zdravlje i buduće praćenje

Ravnatelj Instituta Mario Šiljeg naglasio je da najveća vrijednost monitoringa nije sama brojka, već činjenica da Hrvatska razvija nacionalnu referentnu vrijednost usklađenu s europskom metodologijom. „U znanosti jedno mjerenje rijetko daje konačan odgovor. Vrijednost dobiva tek kada postane dio dugoročnog niza usporedivih mjerenja“, poručio je Šiljeg, dodavši da rezultati pokazuju učinkovitost procesa pripreme vode i uklanjanje mikroplastike u sustavima koji koriste površinske vode.

Institut ističe da su tijela za vodu usvojila europsku metodologiju i da su analize pokazale smanjenje broja čestica mikroplastike tijekom obrade prosječno za 94,7 posto. To znači da kvaliteta javne vodoopskrbe počiva na stručnoj potpori, modernoj tehnologiji i kontinuiranom ulaganju u sustave koji štite zdravlje građana.

Što ovo znači za budući nadzor i međunarodne usporedbe

Ključni izazov ostaje razvijanje međunarodno usporedivih metoda mjerenja mikroplastike, što je prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija. U europskom monitoringu obuhvaćaju čestice veličine od 20 mikrometara do 5 milimetara; nanoplastika nije uključena jer su mjerenja još u fazi razvoja. Institut za vode naglašava kako se napredak mora nastaviti kroz zajedničke standarde kako bi države mogle uspoređivati rezultate i pratiti trendove kroz vrijeme.

Uz obvezna mjerenja po europskoj metodologiji, hrvatsko istraživanje prošireno je i na analizu sirove vode, što je omogućilo praćenje promjena mikroplastike tijekom procesa pripreme vode za potrošnju. Prema podacima, broj čestica mikroplastike pada tijekom obrade, što potvrđuje učinkovitost hrvatskog sustava vodoopskrbe.

Izvori, imenovano: ključne osobe i institucije

Iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ ističu da je ova inicijativa rezultat dosadašnjih desetljeća razvoja laboratorijskih kapaciteta i primjene europske metodologije (donijela 2024. Komisija EU). Ravnatelj instituta, Mario Šiljeg, naglašava: „Početak nacionalnog monitoringa mikroplastike važan je korak u daljnjem razvoju sustava praćenja ovog izazova kvarovatne kvalitete vode.“

Prema priopćenju HZJZ-a, rezultati su dio njihova godišnjeg izvještaja za 2025. godinu, koji objedinjuje zdravstvenu ispravnost vode za piće i preporuke za daljnje praćenje i unapređenje standarda kvalitete.