Stopa pretilosti u SAD-u prvi put u desetljećima pokazuje pad, stručnjaci ističu ulogu lijekova poput Ozempica
Najnoviji podaci iz SAD-a pokazuju prve znakove pada stope pretilosti nakon gotovo neprekidnog rasta od kraja 70-ih godina, a stručnjaci navode da bi širenje GLP-1 lijekova poput Ozempica moglo imati značajnu ulogu, piše Deutsche Welle.
Stopa pretilosti u Sjedinjenim Američkim Državama, koja je gotovo neprekidno rasla od kraja 70-ih godina, pokazuje prve znakove promjene smjera. Najnoviji podaci upućuju na to da bi dugogodišnji trend rasta mogao biti zaustavljen, piše Deutsche Welle, prenosi Index.hr.
Benjamin Rader, epidemiolog s Bostonske dječje bolnice i Medicinskog fakulteta na Harvardu, sa svojim je timom 2024. godine objavio studiju temeljenu na podacima o više od 16 milijuna odraslih osoba. Analiza je pokazala da je 2023. bila prva godina u više od desetljeća u kojoj je zabilježen pad učestalosti pretilosti u SAD-u. Slične rezultate, odnosno blagi pad između 2021. i 2023., pokazale su i analize američke zdravstvene studije NHANES, a smanjenje bilježe i druga novija istraživanja.
Taj se pad poklapa s velikim rastom popularnosti nove generacije lijekova za mršavljenje iz skupine GLP-1, koji su se počeli širiti američkim tržištem nakon što je Agencija za hranu i lijekove krajem 2017. odobrila Ozempic za liječenje dijabetesa. Kasnije su se pojavili i Wegovy, namijenjen liječenju pretilosti, te Zepbound, a broj odobrenih GLP-1 lijekova od 2021. godine povećao se više od četiri puta. Ti lijekovi djeluju oponašanjem hormona koji prirodno nastaje u crijevima, potičući osjećaj sitosti i usporavajući pražnjenje želuca.
Rader kaže da mu ta vremenska podudarnost nije iznenađenje te da postoje "prilično snažni pokazatelji" da novi lijekovi već utječu na statistiku cijelog stanovništva. S njim se slaže i Peminda Cabandugama, specijalist za liječenje pretilosti i glasnogovornik stručnog udruženja The Obesity Society, koji navodi da mnogi stručnjaci procjenjuju kako su GLP-1 lijekovi vjerojatno imali izravnu i značajnu ulogu u nedavnom padu.
Rader ipak upozorava da ne postoji definitivan dokaz o uzročno-posljedičnoj vezi te da je otvoreno pitanje hoće li doći do stagnacije, daljnjeg pada ili samo sporijeg rasta u idućim godinama, dodajući da bi ulogu mogla imati i promjena životnih navika nakon pandemije koronavirusa. Studija Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju sa Sveučilišta u Washingtonu i dalje predviđa rast udjela pretilih odraslih osoba sa 42,5 posto u 2022. na 46,9 posto u 2035. godini, a stručnjaci naglašavaju da tek mali dio ljudi s pretilošću trenutno koristi te lijekove, dok mnogi pacijenti prekidaju terapiju unutar prve godine.
Pretilost se danas definira kao složena kronična bolest na koju utječu biološki, genetski, društveni i psihološki faktori te povećava rizik od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka. Cabandugama procjenjuje da bi se eventualno poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva najprije vidjelo kod kardiometaboličkih bolesti, poput dijabetesa tipa 2, masne jetre i apneje u snu.
