Sabor u petak o konvenciji s SAD-om: kraj dvostrukom oporezivanju bliže nakon dubrovačkog protokola

Hrvatski sabor u petak 18. rujna 2026. raspravlja konačan prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak, zajedno s pripadajućim protokolom. Riječ je o koraku koji jača gospodarsku vezu Zagreba i Washingtona nakon godina čekanja.

Konvencija je potpisana u Washingtonu 7. prosinca 2022. Američka strana smatrala je da je odredba o načinu oslobođenja od dvostrukog oporezivanja iz ranijih američkih ugovora bila povoljnija za američke poduzetnike od formulacije u potpisanoj konvenciji. Zato je u Dubrovniku 28. travnja 2026. potpisan protokol kojim se konvencija dopunjuje i mijenja, piše Hina.

Ćorić: intenzivirati suradnju i olakšati oporezivanje

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić na sjednici Vlade istaknuo je da će stupanjem na snagu konvencije i protokola biti intenzivirana postojeća suradnja Hrvatske i SAD-a te potaknuta nova. „Vjerujemo da će doći do brojnih olakšica pri oporezivanju svih vrsta dobiti i dohotka, kao i poboljšanja uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga“, izjavio je.

Nakon što Hrvatska potvrdi konvenciju i protokol, isto mora učiniti i američka strana. Tek tada počinje primjena novih pravila. Drugim riječima: petak u Saboru nije kraj priče, ali je nužan hrvatski dio posla da se godinama najavljivani okvir konačno pokrene. Bez američke potvrde papir ostaje papir.

Zašto je to važno za ulagače i radnike

Dvostruko oporezivanje guši prekogranično poslovanje: ista dobit ili dohodak mogu biti opterećeni i ovdje i tamo. Jasna konvencija smanjuje neizvjesnost za američke tvrtke koje žele ulagati u Hrvatsku i za hrvatske poduzetnike i stručnjake koji rade s američkim tržištem. U praksi to znači predvidljivija porezna mapa, manje papira i jači signal da je Hrvatska ozbiljan partner unutar euroatlantskog gospodarskog prostora.

SAD su strateški saveznik i važno izvozno te investicijsko tržište. Porezni okvir nije sufitska tema: bez njega projekti kasne, ugovori se komplikuju, a konkurentske države s već aktivnim konvencijama odvlače kapital. Zato je dovršetak ovog dosjea dobra vijest za proameričku gospodarsku liniju Hrvatske i za one koji zarađuju, a ne samo za one koji pišu priopćenja.

Habijan: uredbe Vlade kad Sabor ne zasjeda

Zastupnici će u petak raspraviti i prijedlog zakona o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora u vrijeme kada Sabor ne zasjeda. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan objasnio je da je Vlada ovlaštena uredbama uređivati pojedina pitanja iz djelokruga Sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te pitanja koja prema Ustavu može uređivati samo Sabor.

Riječ je o tehničkom mehanizmu kontinuiteta rada države izvan sjednica, uz jasne ustavne ograde. U istom paketu s poreznom konvencijom prema SAD-u, petak u Saboru tako spaja vanjskogospodarski prioritet i unutarnju proceduru. Građani trebaju znati što Vlada smije uredbom, a što ostaje isključivo saboru.

Za izvoznike softvera, farmaceutske lance, brodogradnju i usluge koje već rade s američkim partnerima, jasan porezni okvir smanjuje rizik dvostrukog opterećenja i ubrzava ugovore. Isto vrijedi za američke ulagače koji uspoređuju Hrvatsku s drugim članicama Unije koje već imaju funkcionalne konvencije.

Washington mora potvrditi

Hrvatska strana u petak radi svoj dio. Loptu potom preuzima Washington. Tek uz potvrdu s obje strane konvencija i dubrovački protokol ulaze u primjenu. Do tada vrijedi podsjetiti: sporazum iz 2022. godinama je čekao usklađenje upravo zbog američkog zahtjeva za povoljnijim režimom za njihove poduzetnike. Protokol iz travnja 2026. taj je čvor raspleo na papiru.

Sabor ga sada treba pretvoriti u hrvatski zakon, a onda čekati američku potvrdu. Za Narodne Reportere linija je jasna: jačanje hrvatsko-američkih gospodarskih veza, manje dvostrukog oporezivanja i više predvidljivosti za one koji stvaraju vrijednost. To je politika koja Hrvatsku drži okrenutu saveznicima, a ne birokratskom maglom i beskonačnim odgađanjem.