SAD razmatra poslove s Rusijom prije kraja rata: put prema miru

Bijela kuća, prema New York Timesu kojeg u petak prenosi Dnevno.hr, razmatra sklapanje određenih poslovnih dogovora s Rusijom još prije formalnog kraja neprijateljstava u Ukrajini. Cilj takvog pristupa, kažu američki izvori, jest pokazati ozbiljnost namjere da se odnosi sa Moskvom ponovno uspostave i da se ruskoj eliti daju poticaji za mir. Riječ je o zaokretu u odnosu na raniju Trumpovu poruku da gospodarske suradnje neće biti dok se rat ne riješi.

U istom kontekstu, Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner bili su u Moskvi, a kremaljski savjetnik Jurij Ušakov potvrdio je da su razgovori uključili gospodarska pitanja i potencijalne velike, obostrano korisne projekte. Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević za Dnevno kaže da je Rusija Trumpu predložila poslovne aranžmane vrijedne oko 14,5 tisuća milijardi dolara. To nije moralna lekcija iz Bruxellesa, nego jezik interesa i mira.

Zašto dogovori prije kraja rata

Američki dužnosnik upoznat s pregovorima kaže da se dogovori prije prestanka vatre razmatraju upravo zato što bi pokazali da su Sjedinjene Države ozbiljne u namjeri obnove odnosa s Rusijom. Ideja je stvoriti dodatne poticaje za rusku elitu da pritisne vodstvo prema miru. Drugim riječima: umjesto beskonačne eskalacije i sankcijskog kruga, Washington traži put kojim se rat može zatvoriti kroz interese, a ne samo kroz oružje.

Takav okvir važan je i za Europu. Dug rat znači skuplje energente, više troškova obrane i trajnu nestabilnost. Hrvatska kao članica NATO-a i EU-a plaća taj račun kroz cijene, proračun i politički pritisak. Svaki konkretan korak prema prekidu neprijateljstava, ako smanjuje rizik širenja sukoba, u interesu je malih država koje ne žele biti vječni front niti vječni platitelj tuđih ratova.

Witkoff, Kushner i gospodarski projekti

Nakon puta izaslanika u Moskvu, Ušakov je javno rekao da su na stolu gospodarska pitanja i veliki zajednički projekti. Ranije su se spominjali rijetki zemni minerali, aluminij, Arktik i sudjelovanje američkih kompanija u prodaji ruskog plina Europi. Nakon Trumpova prijedloga energetskog primirja, Moskva je uzvratila zahtjevima da stanu napadi na tankere u Crnom moru i da se ublaže zapadne sankcije na ruske energente.

To je pregovarački jezik: jedna strana nudi tržište i projekte, druga traži sigurnost energetskih tokova i politički prostor. Umjesto da se odnosi drže zaleđenima do beskonačnosti, administracija u Washingtonu, prema NYT-u, testira model u kojem gospodarska nit ide paralelno s mirovnim pritiskom. Ako taj model urodi rezultatima, Europa dobiva šansu za stabilnije cijene energije i manji rizik eskalacije.

Kovačević: ponuda od 14,5 bilijuna

Božo Kovačević za Dnevno.hr tumači da Rusi nakon Aljaske i dolaska Kirila Dmitrijeva u Ameriku temelje očekivanja na poslovnim aranžmanima. Vrijednost koju navodi, oko 14,5 tisuća milijardi dolara, dovoljna je da intrigira Trumpovu administraciju koja politiku često čita kroz investicije i dealove. To ne znači da je dogovor gotov. Znači da je kanal otvoren i da mir više nije samo parola, nego i paket interesa.

Za hrvatsku javnost bitno je razlikovati propagandu beskonačnog rata od realnog pregovaranja. Tko god želi mir, mora dopustiti da se velike sile dogovaraju o gospodarstvu, energiji i sigurnosti. Tko inzistira samo na moralnim etikama bez izlaza, produžuje sukob i trošak koji naposljetku padaju na europske porezne obveznike i na cijene u trgovinama od Zagreba do Splita.

Mir, odnosi i europski interes

Ako Bijela kuća zaista krene u djelomične gospodarske dogovore prije formalnog kraja rata, to će biti test: može li se Moskva uvjeriti da je mir isplativiji od produžetka sukoba, i može li Zapad prihvatiti da se odnosi s Rusijom ne grade isključivo sankcijama. Za Narodne Reportere okvir je jasan: mir i obnovljeni odnosi bolji su od beskonačne eskalacije koja Europu drži na rubu energetske i političke krize.

Pratit ćemo službene potvrde iz Washingtona i Moskve. Za sada, prema NYT-u i Dnevnu, na stolu je ozbiljna ponuda: gospodarski dogovori kao dokaz namjere i put prema kraju neprijateljstava. To je vijest koja Hrvatskoj treba više od još jednog kruga sankcijskih parola. Treba joj mir koji smanjuje rizik i trošak.