Uzgajivači upozoravaju: Novi pravilnik dopušta klanje samo deset ovaca i koza, janjetina bi mogla poskupjeti, a uvoz stiže iz Rumunjske

Hrvat i janjetina idu zajedno. Sad bi ta veza mogla postati skupa. Mali uzgajivači ovaca i koza upozoravaju da ih novi pravilnik tjera ili u ilegalu ili u gašenje, a na kraju bi to platio svatko tko janjetinu stavi na stol.

Kamen spoticanja je jedna odredba. Za vlastite potrebe godišnje se smije zaklati najviše deset ovaca i koza. Sve iznad toga mora u registriranu klaonicu.

Klaonica te naruči za pola godine

Problem je što klaonica nema kad ih trebaš. Vedran Macan, uzgajivač istarske ovce, za Dnevnik Nove TV opisao je kako to izgleda na terenu.

„Nemamo kamo plasirati janjetinu. U Istri postoji samo jedna klaonica koja ne može prihvatiti toliki pritisak. Ako sad zovete klaonicu da vam treba klanje, naručit će vas za pet, šest mjeseci.“

Uprava za veterinarstvo tvrdi drukčije. Zrinka Dugonjić Odak kaže da je limit od deset životinja rezultat proučavanja drugih članica EU-a te da Hrvatska ima 98 odobrenih klaonica papkara, od kojih 90 posto kolje ovce i koze i sve su odobrene za uslužno klanje.

Uzgajivači su to provjerili. Na upit o uslužnom klanju od 98 klaonica potvrdan odgovor dobili su od njih tri.

Trajektom na klanje pa natrag

Na otocima je još gore. Zdravko Barać iz Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza opisao je put jednog rapskog janjca.

„Gdje bi taj uzgajivač trebao u vozilu spremiti životinje za klanje, platiti trajekt, odvesti primjerice u Rijeku, u registrirani objekt na klanje životinja u sustavu hlađenja, doći ponovno do trajekta i ponovno trajektom meso prevesti u Rab da bi ga onda u konačnici prodao na svom gospodarstvu, gdje mora imati registriranu mesnicu.“

Njegov zaključak je kratak: „U konačnici cijela ova situacija vodi vjerojatno ka poskupljenju.“

Crno tržište i rumunjski janjci

Kruno Čičko iz Regionalne udruge kozara i ovčara RUKA upozorava da će ljudi jednostavno prestati prijavljivati stada, markirati životinje i javljati janjenja. Sve će ići mimo kontrole.

Dok domaći muku muče, uvoz radi. Do kolovoza prošle godine Hrvatska je uvezla 1.472 tone janjećeg i kozjeg mesa vrijedno više od 14 milijuna eura. Samo iz Rumunjske stiglo je 695 tona janjećih trupova.

„Problem kod uvoza je taj što većina dolazi iz Rumunjske, Bugarske, tih dijelova gdje su zarazne bolesti sada, koje ako dođu u Hrvatsku će biti opća tragedija“, kaže Čičko.

Uzgajivači od Ministarstva traže objašnjenje po kojim je kriterijima određen prag od deset grla i je li itko prije toga provjerio ima li klaonica koje stvarno primaju. Traže i radnu skupinu koja bi našla model od kojeg mali hrvatski stočar može živjeti.