Rumunjska: upadi dronova 3× veći nego cijele 2025., noći bez sna uz NATO granicu

Rat u Ukrajini ne pokazuje znakove posustajanja, a incidenti u kojima bespilotne letjelice narušavaju zračni prostor Rumunjske postaju sve učestaliji. Večernji list 17. rujna 2026. prenosi AP-ovo izvješće: broj upada dronova ove godine utrostručio se u odnosu na cijelu 2025. (27 prema 9). Pronađenih dronova i ostataka više je nego udvostručeno (37 prema 16). Zabilježena su 73 napada u blizini granice na ukrajinskoj strani, a oko 56 vojnih zrakoplova podignuto je da „prati situaciju“.

To nije udaljena vijest. Rumunjska je članica NATO-a. Istočno krilo Saveza osjeća detonacije s druge strane granice. Hrvatska, kao članica istog saveza, gleda isti hibridni obrazac: dronovi, poricanje, strah civila, scramble lovaca. U Zagrebu je ovih dana razgovarano i s ruskim veleposlanikom o hibridnim prijetnjama. Rumunjske brojke daju kontekst.

Galați, Isaccea i noći bez sna

U svibnju je dron ozlijedio majku i dijete nakon što se srušio na stambenu zgradu u istočnom gradu Galațiju. Prošlog tjedna dron je ušao u Rumunjsku iz Moldavije, prošao kroz nekoliko županija, pa se vratio u Moldaviju i srušio. Moskva zanijekava da šalje borbene dronove na rumunjski teritorij. Stanovnici sve češće opisuju strah.

Četrdesetosmogodišnjak iz Isaccee ispričao je AP-u: „Stižu upozorenja da nešto dolazi. To se dogodilo prije dva tjedna, možda tri. Spavao sam u ponoć. Jedan je bio tiši, ali drugi je bio jako glasan. Uplašio sam se i istrčao iz kuće.“ Jedna stanovnica istog grada kazala je: „Ima toliko noći tijekom kojih više uopće ne spavam. Živimo u strahu, moj suprug i ja.“ To nije geopolitika s panela. To je život uz granicu.

Miruță: Rusija primarna prijetnja, nema signala invazije

Rumunjski ministar obrane Radu Miruță rekao je za Associated Press da se Rusija smatra primarnom prijetnjom istočnom krilu NATO-a i Rumunjskoj. „Uključeni smo u razgovore o sposobnostima potrebnima za suprotstavljanje toj zajedničkoj prijetnji. Suočavamo se s istim rizicima kao Poljska i baltičke države te koordiniramo aktivnosti kako bi te sposobnosti bile raspoređene na način koji omogućuje njihovo povezivanje“, kazao je.

Miruță je napomenuo da Rumunjska trenutačno nema informacije koje bi upućivale na to da je kopnena invazija neposredna ili vjerojatna. To je važna distinkcija. Hibridni pritisak nije isto što i tenkovska kolona. Ali hibridni pritisak nije ni „ništa“. Dron koji pada na stambenu zgradu jest napad na osjećaj sigurnosti NATO teritorija, čak i kad Moskva poriče namjeru.

NATO istočno krilo i hrvatski interes

Poljska, Baltik i Rumunjska dijele isti rizik: blizina rata, zračni upadi, propaganda, sabotaže. Hrvatska nije na istočnoj granici Unije prema Ukrajini, ali jest članica NATO-a i EU-a s vlastitim iskustvom hibridnih pritisaka i migracijskih ruta. Kad se u Europi broje scrambleovi lovaca i ostaci dronova, Zagreb ne smije gledati kao da je riječ o tuđem vremenu.

Narodni Reporteri već su bilježili slične uzorke: uzbune oko baza, tvrdnje o željezničkim ciljevima, pozivanje veleposlanika. Rumunjske brojke (27 upada naspram 9 lani, 37 nalaza ostataka naspram 16) pokazuju ubrzanje. Ubrzanje nije teorija zavjere. To je tablica ministarstva obrane.

Što znači „pratiti situaciju“

Pedeset i šest podignutih zrakoplova „da prate situaciju“ košta gorivo, sate i živce pilota. To je cijena obrane. Civilna cijena je noć bez sna u Isaccei. Politička cijena je pitanje hoće li Savez držati jedinstvo kad Putin testira granice. Miruță kaže da kopnena invazija nije na stolu prema dostupnim podatcima. Dronovi jesu.

Dok Europa raspravlja o sankcijama i carinama, rumunjska majka u Galațiju već je osjetila krhotine. Hrvatski čitatelj treba znati: istočno krilo NATO-a nije apstrakcija. To je noćni zvuk motora iznad granice i jutarnji popis ostataka. Brojke rastu. Strah raste. Savez mora držati tempo.

Hrvatska javnost treba čitati rumunjske brojke zajedno s ranijim signalima o hibridnim prijetnjama u Europi. Kad se veleposlanici pozivaju na razgovor, a istodobno civili u Isaccei trče iz kuće zbog glasnog drona u ponoć, riječ više nije o apstraktnoj diplomaciji. Riječ je o istom spektru pritiska: zrak, propaganda, sabotaža, strah. NATO istočno krilo to već mjeri scrambleovima. Hrvatska to mora mjeriti budnošću, ne samo priopćenjima.

Izvor: Večernji list / AP (Dora Taslak), 17. rujna 2026.