STUDENTSKI KLUB NA FILOZOFSKOM POD DVIJE PETOKRAKE ORGANIZIRA TRIBINU O „OSLOBOĐENJU“ ZAGREBA 1945.

Klub studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, KSFF, opet je u središtu pozornosti. Isti klub koji je nedavno pokušao na fakultet dovesti Revolucionarni komunistički savez sada organizira „antifašističku“ tribinu pod naslovom „Trnjanski kresovi: Od čega je Zagreb oslobođen 1945.?“.

Na plakatu piše da je riječ o „KSFF-ovom antifašističkom ciklusu“. Uz natpis stoje dvije crvene petokrake.

Tribina je u utorak, 10. studenoga, u 19:30, u prostoru kluba.

„Maliciozno pitanje“

Klub je poziv objavio na Facebooku. „Na tribini sa našim gostima obraditi ćemo teme svakodnevnog života u Zagrebu pod ustaškom okupacijom kako bismo pokušali odgovoriti na maliciozno pitanje ‘Od čega je Zagreb oslobođen 1945.?‘ koje se često može čuti u javnom diskursu“, stoji u objavi.

Dakle, pitanje je zlonamjerno. A odgovor je unaprijed zadan, s petokrakom na plakatu.

Gosti su Goran Hutinec i Josip Jagić, koje klub predstavlja kao povjesničare i aktiviste. Uz NDH i „oslobođenje“ Zagreba, bave se i temama koje zovu negacionizmom i revizionizmom.

Hutinec radi na Filozofskom i bliski je suradnik Ive Goldsteina. Jagić se često pojavljuje u medijima poput Pupovčevih Novosti, a narod.hr ga povezuje i s njemačkom lijevom udrugom Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

Što se dogodilo u svibnju 1945.

Povjesničar Vladimir Šumanović, profesor na Hrvatskim studijima, prošle je godine za narod.hr objasnio što je 1945. značila za Hrvatsku.

„Dana 8. svibnja 1945. u Zagreb su ušle postrojbe Jugoslavenske armije, vojne formacije koja je bila oružana sila Komunističke partije Jugoslavije. Ulazak snaga JA u Zagreb u simboličnome i stvarnome smislu označio je završetak Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj i početak komunističkoga režima koji je trajao do prvih višestranačkih izbora 1990.“

Taj režim, kaže, obnovio je jugoslavensku državu i postavio okvir „suprotan ideji samostalne i suverene hrvatske države“.

Tjedan dana kasnije, 15. svibnja, na Bleiburgu su se Britancima predali vojnici i političari NDH te mnoštvo civila. Većina ih je izručena Jugoslavenskoj armiji. „Nakon toga uslijedili su masovne likvidacije koje su trajale skoro punih mjesec dana, odnosno do sredine lipnja 1945.“, rekao je Šumanović. Tu počinje hrvatski križni put.

O tome na plakatu s petokrakama nema ni riječi.

Trnjanski kresovi i zagrebačka vlast

Trnjanski kresovi, kojima se bavi tribina, svake se godine pale u spomen na ulazak partizana u Zagreb. Šumanović je o toj manifestaciji rekao da je „sastavni dio ideološkoga narativa kojega trenutna zagrebačka vlast godinama stvara“.

„Riječ je o pokušaju da se pripadnike Jugoslavenske armije posmrtno ‘presvuče’ u prvoborce woke ideologije ili da se jugoslavenska plavo-bijelo-crvena zastava prikaže u svojoj zelenoj varijanti“, kaže. Dodaje da je utjecaj manifestacije na Zagrepčane malen jer prosječan stanovnik grada za nju i ne zna.

Europski parlament komunistički je totalitarizam stavio uz bok nacizmu. Na Filozofskom fakultetu, u prostoru koji plaćaju hrvatski porezni obveznici, petokraka se i dalje lijepi na plakate kao da se ništa nije dogodilo. Bleiburg se nije dogodio unatoč 8. svibnju, nego odmah nakon njega.