SLIKA JOVANA RAŠKOVIĆA, VOĐE SRPSKE POBUNE IZ 1990., I DALJE VISI NA ZIDU PUPOVČEVOG SDSS-A

Srpsko narodno vijeće Milorada Pupovca ovih je dana predstavilo knjigu „100 znamenitih Srba u Hrvatskoj“. Promocija je bila u utorak, 27. listopada, u zagrebačkom hotelu Westin. Predgovor potpisuje Pupovac, a knjigu su predstavili i povjesničar Tvrtko Jakovina te urednik Ivo Goldstein.

Jedno ime u knjizi nije završilo. Ali je završilo na zidu.

Kako podsjeća narod.hr, u stranačkoj prostoriji SDSS-a visi slika Jovana Raškovića, čovjeka koji je 1990. u Kninu osnovao Srpsku demokratsku stranku i postao jedan od vođa srpske pobune u Hrvatskoj.

Izbačen u zadnji čas

Teza autora i izdavača je da su Srbi od osamostaljenja Hrvatske gotovo nestali iz udžbenika, kanona, naziva ulica i trgova. SNV piše da knjiga treba umanjiti „štetu koja je u posljednjih 35 godina nastala za pripadnike srpske zajednice“.

Rašković je u toj knjizi gotovo bio. Goldstein je to sam priznao početkom godine: „Jovana Raškovića smo iz nekih razloga u zadnji čas izvukli van i vratili Belu Krležu, koja je bila predviđena. Nije ušao iz nekih objektivnih okolnosti koje su izvan nas. Ja sam se s time složio.“

Iz nekih razloga. U zadnji čas. Toliko o tome koliko je blizu bio.

Slika iza Pupovca

Ta slika nije nova priča. Prije više od dvije godine društvenim mrežama kružila je fotografija Pupovca dok u stožeru SDSS-a komentira rezultate izbora za Europski parlament. Iza njega je kolaž istaknutih Srba. Mnogi su u njemu odmah prepoznali Raškovića.

Pupovac voli ponavljati da SDSS nije isto što i Raškovićev SDS. Onda je logično pitanje zašto osnivač SDS-a visi na zidu SDSS-a.

U istoj stranci je i Vojislav Stanimirović. Narod.hr ga opisuje kao bivšeg pripadnika agresorskih snaga koje su napadale i okupirale Vukovar te člana vlade takozvane Republike Srpske Krajine.

Tko je bio Rašković

Rašković je bio psihijatar iz Knina, član Medicinske akademije Hrvatske i član Srpske akademije nauka i umetnosti. Iz SANU je 1986. izašao Memorandum o „srpskom pitanju“ u Jugoslaviji. Po preporuci Dobrice Ćosića, kojeg su zvali ocem srpske nacije, Rašković je izabran za ključnog čovjeka političkog organiziranja Srba u Hrvatskoj.

U Kninu je 17. veljače 1990. osnovao SDS, po Ćosićevim uputama i politici Memoranduma. Pred rat je obilazio mjesta sa srpskom većinom i igrao ulogu duhovnog vođe hrvatskih Srba.

Najpoznatiji podmetnuti incident iz tog vremena je navodni napad na Miroslava Mlinara od 19. svibnja 1990., za kojeg se tvrdilo da su ga izboli Hrvati. Slijedili su ilegalni preustroj općina, SAO Krajina i, u prosincu 1991., proglašenje takozvane RSK.

S vremenom ga je potisnuo Milan Babić. U srpnju 1991. bio je u Lipiku na sastanku srpskih intelektualaca na kojem je začet Pupovčev Srpski demokratski forum. Umro je u Beogradu 29. srpnja 1992.

Pitanje bez odgovora

SNV traži da se Srbima u Hrvatskoj vrati mjesto u kanonu i u nazivima ulica. Hrvatska ima pravo pitati koga točno žele vratiti. Dok osnivač SDS-a visi na zidu stranke koja sjedi u Saboru i godinama je bila dio vladajuće većine, priča o pomirbi ima jednu sliku previše.