Lažni liječnik prevario umirovljenicu iz Našica za 30.000 eura

Osamdesetčetverogodišnja žena iz Našica predala je 30.000 eura nepoznatoj osobi nakon poziva muškarca koji se predstavio kao liječnik. Rekao joj je da novac treba za operaciju njezine kćeri. Prema informacijama Policijske uprave osječko-baranjske, prijevara se dogodila 9. listopada, a za počiniteljima se traga.

U istom je izvješću zabilježena i prijevara 65-godišnjakinje iz Tenje. Ona je tijekom rujna i listopada uplaćivala novac osobi koja ju je obmanjivala informacijama o trgovanju kriptovalutama. Oštećena je za 5219 eura. Policija traži počinitelje i toga slučaja.

Istodobno su policajci iz Donjeg Miholjca razriješili raniji slučaj lažnog najma stana. Pedesetogodišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine sumnjiče da je 24-godišnjaka iz Podravske Moslavine naveo na uplatu 910 eura za nepostojeći najam. U tom slučaju postoji osumnjičenik, dok je za dva novoprijavljena događaja potraga u tijeku.

Ta tri događaja ne treba povezivati kao dio iste skupine počinitelja jer takva veza nije objavljena. Različiti su i načini gubitka novca: predaja nepoznatoj osobi, višekratne uplate radi navodnog ulaganja i uplata za najam koji ne postoji. Upravo zbog tih razlika korisno je sačuvati dokumentaciju o svakom dogovoru, provjeriti identitet druge strane i opisati policiji način kontakta. Pojam prijevare obuhvaća različite situacije, pa se upozorenje ne može svesti samo na oprez pri telefonskom pozivu.

Poziv koji koristi strah za člana obitelji

Slučaj iz Našica uklapa se u način prijevare na koji je Ravnateljstvo policije već upozorilo građane. Počinitelji telefonom kontaktiraju uglavnom starije osobe, predstavljaju se kao liječnici i tvrde da je član obitelji u bolnici te da treba hitnu, posebnu operaciju. Pritom traže novac ili druge vrijednosti.

U pojedinim opisanim prijevarama u pozadini poziva čuje se i glas navodnog člana obitelji koji moli za pomoć. Taj element policija navodi kao dio općeg obrasca. U dostupnim podacima o prijevari u Našicama nije navedeno je li se čuo takav glas. Ne treba ga zato pripisivati upravo ovom događaju.

Poruka je namjerno hitna. Osoba koja sluša trebala bi u vrlo kratkom vremenu povjerovati da je netko njezin ugrožen i da se novac mora dati odmah. U takvoj situaciji provjera poziva postaje najvažniji korak. Policija savjetuje da se informacije provjere s članom obitelji ili bliskom osobom i da se odluke ne donose pod pritiskom i strahom.

Za oštećenu osobu posljedice su stvarne i nakon završetka razgovora. Nestanak novca treba prijaviti, ali obitelj ne bi trebala gubiti vrijeme na prijekore. Prvo treba utvrditi što se dogodilo, kada je poziv primljen i kako je novac predan. Odgovornost za prijevaru ostaje na osobi koja se lažno predstavila i uzela novac.

Provjeru treba dogovoriti prije sumnjivog poziva

Obitelj može unaprijed dogovoriti jednostavan postupak: ako netko zatraži novac za navodnu hitnu pomoć, razgovor se prekida i član obitelji zove na broj koji je već poznat. Broj koji u tom trenutku izdiktira nepoznati pozivatelj nije neovisna potvrda njegova identiteta. Provjera treba ići izvan razgovora koji je izazvao sumnju.

Dobro je imati na papiru nekoliko važnih kontakata, osobito ako član kućanstva ne koristi pametni telefon. Dogovor treba biti jasan i lako izvediv, bez dugog popisa pravila koja se u stresu ne mogu zapamtiti. Primjerice, prije predaje novca javiti se kćeri, sinu ili drugoj osobi od povjerenja. Takav dogovor ne zahtijeva poznavanje tehnologije.

Ravnateljstvo policije upozorava i da se telefonom ne daju OIB, podaci s osobne iskaznice i bankovne kartice. Sumnjiv poziv ili već počinjenu prijevaru treba prijaviti policiji na broj 192. Važno je prenijeti konkretne informacije koje se pamte, umjesto odustati zato što identitet pozivatelja nije poznat. Upravo se zbog toga slučaj prijavljuje nadležnima.

Policija godinama upozorava na iskorištavanje povjerenja starijih osoba. Osim liječnika, prevaranti mogu glumiti predstavnike banke, službenike ili radnike koji imaju razlog doći u kuću. Zajedničko im je predstavljanje kao osoba kojima bi se trebalo vjerovati. Odora, uvjerljiv nastup ili pozivanje na ustanovu sami po sebi ne potvrđuju da je posjetitelj doista ovlašten.

U Tenji je novac odlazio kroz lažno ulaganje

Druga novoprijavljena prijevara imala je drukčiji povod. Umjesto operacije, ženi iz Tenje prikazivano je navodno trgovanje kriptovalutama. Dostupno policijsko izvješće navodi iznos štete i razdoblje uplata, ali ne otkriva ime platforme, način prvog kontakta ni pojedinačne korake kojima je novac uzet. Ti detalji zasad nisu javno potvrđeni.

Nacionalni CERT opisuje investicijske prijevare u kojima se nepoznate osobe javljaju telefonom, elektroničkom poštom ili putem društvenih mreža. Predstavljaju se kao ulagači, posrednici ili tvrtke i nude brzu zaradu. Tema mogu biti kriptovalute, dionice ili zlato. Nakon početnog razgovora slijedi nagovaranje na uplatu i traženje osjetljivih podataka.

CERT upozorava na traženje preslika osobne iskaznice i bankovne kartice, pristupa bankovnom računu ili podataka tokena. Građanima savjetuje da ne instaliraju aplikacije koje im predlože nepoznate osobe. Mogućnost prikazana na ekranu ili obećanje velike dobiti nije dovoljno za povjerenje osobi koja je sama uspostavila kontakt.

Ti su savjeti namijenjeni prepoznavanju rizika i ne znače da je svaki njihov korak zabilježen u slučaju iz Tenje. Pojedinačne okolnosti trebala bi utvrditi policija.

Nova prijevara može početi obećanjem da će vratiti novac

Posebno opasan nastavak prijevare jest poziv nekoga tko obećava povrat već izgubljenog novca. Nacionalni CERT u upozorenju iz veljače 2026. opisuje oglase i izravne kontakte u kojima se prevaranti predstavljaju kao stručnjaci za vraćanje ukradenih sredstava. Oštećenoj osobi nude pomoć, a zatim traže novu uplatu ili bankovne podatke.

Za osobu koja pokušava nadoknaditi gubitak takva ponuda može zvučati kao izlaz. No prethodna šteta nije razlog da se nepoznatom posredniku prepusti još novca ili pristup računu. CERT poziva da se pomoć traži od službenih tijela i da se sumnjive stranice prijave njegovoj službi za incidente.

Ako je već obavljena uplata ili predana gotovina, treba sačuvati dostupne tragove: poruke, potvrde transakcija, podatke o računu primatelja i zapis vremena kontakta. Nema potrebe nastavljati razgovor kako bi se obećanjem neke nove isplate pokušalo samostalno vratiti izgubljeno. Sve dostupno treba predati policiji i slijediti upute nadležnih službi.

Zaštita starijih traži razgovor i konkretnu pomoć

Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo je nacionalni preventivni projekt „Sigurni u zlatnim godinama”. Namijenjen je zaštiti osoba starije životne dobi od prijevara, nasilja i imovinskog kriminaliteta. Projekt obuhvaća i njihove obitelji, skrbnike te ljude koji s njima rade, uz naglasak na prepoznavanje rizičnih situacija i pravodobno traženje pomoći.

Među preporukama MUP-a su provjera službene iskaznice posjetitelja i telefonska provjera ustanove koju navodi prije puštanja u dom. Savjetuje se da se dokumenti ne potpisuju na kućnom pragu i da se novac ne predaje na vratima. Zaštita tako počinje nekoliko jednostavnih koraka prije nego što se osoba nađe u razgovoru iz kojeg teško izlazi.

Razgovor sa starijim članovima obitelji najbolje je voditi na konkretnim primjerima, bez podcjenjivanja. Što napraviti ako netko kaže da je dijete u bolnici? Koga nazvati? Kako provjeriti nepoznatog posjetitelja? Kada su ti odgovori unaprijed dogovoreni, lakše ih je primijeniti. Slučaj iz Našica pokazuje koliki iznos može nestati nakon samo jednog lažnog predstavljanja, a drugi prijavljeni događaji potvrđuju da prijevare imaju vrlo različite povode.