Kamen u glavu u Ravnom: branitelj Božo Raguž teško ozlijeđen, Hrvatska mora budno pratiti Hercegovinu

U hrvatskom Ravnome, mjestu koje pamti ratne zločine i oskvrnuće crkve, u nedjelju 13. rujna 2026. oko 18:30 sati dogodio se incident koji je prešao granicu političkog naguravanja. Kandidat Hrvatske republikanske stranke Božo Raguž, branitelj među prvima koji je ušao u Ravno u Domovinskom ratu, prema priopćenju HRS-a izbliza je pogođen teškim kamenom u glavu. Liječen je u Domu zdravlja Ravno i Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar. To nije lokalna tučnjava za crnu kroniku. To je politički i nacionalni alarm.

HRS je javnosti javio da su kandidati Vesna Šunjić, Danijela Džakula, Slaven Bevanda, Slavko Zovko i Božo Raguž došli snimiti predizborni video ispred zgrade Općine. Prvo su, tvrde, verbalno napadnuti. Nakon naguravanja jedna je osoba s male udaljenosti kamenom pogodila Raguža u glavu. Stranka je događaj opisala kao pokušaj ubojstva i podsjetila da je Raguž čovjek koji je „doslovno prao krv s oltara crkve“ nakon ratnih zločina u Ravnome. Za Narodne Reportere ta činjenica nije folklor. To je živa poveznica Domovinskog rata i današnje nesigurnosti Hrvata u BiH.

Što kaže MUP HNŽ, a što druga strana

Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije, glasnogovornica Ilijana Miloš za Hercegovina.info, potvrdilo je da je Policijska postaja Ravno oko 19:25 sati zaprimila prijavu da je muška osoba s vidljivim ozljedama glave pristupila Domu zdravlja. Prema do sada prikupljenim informacijama, oko 18:30 sati u blizini Općine došlo je do verbalnog, a potom i fizičkog sukoba između osoba inicijala I. B. i B. R. Obje su ozlijeđene i liječnički zbrinute u Ravnome i Mostaru. Obavljen je očevid, obaviješten je dežurni tužitelj, istraga traje.

Paralelno, Marija Burić iznosi drugačiju verziju: tvrdi da ju je Božo Raguž verbalno i fizički napao. Redakcija bilježi i tu tvrdnju jer javnost ima pravo čuti obje strane. No pravnu kvalifikaciju ne daju Facebook statusi, nego tužiteljstvo i sud. Dok se to ne dogodi, ostaje nepobitno: hrvatski političar i branitelj leži s teškim ozljedama glave nakon snimanja kampanje u mjestu koje je Hrvatima povijesno i simbolički osjetljivo.

Zašto je Ravno više od jedne vijesti

Ravno nije slučajni pejzaž. To je hercegovačko mjesto u kojem su Hrvati 1990-ih platili krvavi račun. Kada se branitelj koji je među prvima ušao u oslobođeno mjesto danas vraća s kamenom u glavi nakon političkog okupljanja, poruka je jasna i bez diplomatskog uljepšavanja: prostor Hrvata u BiH i dalje može biti nasilan prema onima koji javno brane hrvatski interes. Zagreb to ne smije gledati kao „unutarnju stvar BiH“ dok hrvatski narod istočno od Une traži zaštitu i jednakopravnost.

Hrvatska republika ima ustavnu i moralnu dužnost pratiti položaj Hrvata u BiH. To nije miješanje u tuđi suverenitet, nego odgovornost matične države prema svome narodu. Ako se napadi na hrvatske političare i branitelje u Hercegovini svedu na suhoparni bilten, sutra će se ista logika primijeniti i na druga hrvatska mjesta. Zato ovaj slučaj mora biti predmet ozbiljne diplomatske i medijske pažnje, a ne kratkotrajnog skrola.

Selektivna šutnja Možemo! i SDP-a

Dok ljevica u Hrvatskoj danima tumači svaku sitnicu kao „govor mržnje“, o napadu na hrvatskog branitelja i kandidata u Ravnome od strane Možemo! i SDP-a očekivano stiže muk. Isti krugovi koji reaguju munjevito kad treba braniti migracijske kvote ili napasti suverenistički diskurs, iznenada gube glas kad krv teče na hrvatskoj strani u BiH. Ta selektivnost nije slučajna. Ona otkriva hijerarhiju žrtava: hrvatski branitelj u Hercegovini nije „ispravna“ žrtva za njihovu moralnu pozornicu.

Narodni Reporteri ne traže linč bez dokaza. Tražimo potpunu istragu, imenovanje odgovornih i jasnu političku poruku Zagreba da se napad na Hrvata u Ravnome neće zaboraviti u jednom ciklusu vijesti. Dok Raguž ozdravlja, hrvatska javnost mora ostati budna. Jer kamen bačen u glavu branitelju u Ravnome nije samo kazneno djelo. To je test koliko Hrvatska još drži do svojih ljudi izvan granice.

Što sada moraju učiniti institucije

Policija i tužiteljstvo HNŽ-a moraju brzo i transparentno utvrditi tko je bacio kamen, s koje udaljenosti i s kojom namjerom. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova treba zatražiti informacije i pratiti predmet. Mediji ne smiju svesti priču na „obostrane ozljede“ ako jedna strana ima teške ozljede glave nakon političkog okupljanja. A građani u Hrvatskoj trebaju zapamtiti ime Bože Raguža: branitelj, kandidat, ranjen kamenom u vlastitom Ravnome 13. rujna 2026.

Ovo nije poziv na osvetu. Ovo je poziv na budnost. Hrvatski narod u BiH nije statistika. Kad padne kamen na glavu čovjeka koji je prao krv s oltara, Hrvatska mora ustati, barem riječju, diplomacijom i ustrajnim praćenjem istrage. Jer ako šutimo danas, sutra će se isti obrazac ponoviti bliže nama nego što mislimo.