JESTE LI ZNALI ZA ŽIDOVSKOG GENERALA U RIMSKOJ VOJSCI KOJA JE OPSJEDALA JERUZALEM?

Godine 70. rimska vojska osvojila je Jeruzalem nakon višemjesečne opsade. Drugi hram, središte židovskog vjerskog života, izgorio je i bio razoren. Među visokim rimskim zapovjednicima nalazio se Tiberije Julije Aleksandar — čovjek rođen u uglednoj židovskoj obitelji u Aleksandriji, koji je karijeru izgradio u službi Rimskog Carstva.

Njegovo ime zato otvara pitanje koje i danas privlači pozornost: je li čovjek židovskog podrijetla sudjelovao u pohodu koji je završio uništenjem Hrama? Povijesni odgovor traži nijanse. Aleksandar je bio dio rimskog zapovjednog vrha, ali sačuvani izvori ne potvrđuju da je on izdao naredbu za rušenje ili spaljivanje Hrama.

Iz aleksandrijske elite u rimsku službu

Aleksandar je potjecao iz utjecajne aleksandrijske obitelji. Njegov otac Aleksandar Lizimah bio je visoki dužnosnik židovske zajednice u Aleksandriji, a obitelj je bila povezana s filozofom Filonom. Josip Flavije navodi da Aleksandar nije slijedio običaje svojih predaka. O njegovu se osobnom identitetu zato ne može govoriti samo kroz današnje kategorije: u rimskom svijetu obiteljsko podrijetlo, vjerska praksa i politička odanost nisu uvijek bili ista stvar.

Odabrao je karijeru u rimskoj državnoj i vojnoj službi. Njegov uspon pokazuje koliko je Carstvo moglo uključiti ljude različitog podrijetla ako su imali iskustvo, veze i političku vrijednost. Kasnije je postao jedan od važnih ljudi u krugu Vespazijana i njegova sina Tita.

Čovjek od povjerenja Vespazijana

Godine 69. Rim je potresao građanski rat i brza smjena careva. Aleksandar se priklonio Vespazijanu. Josip Flavije opisuje njegovu ulogu u Egiptu, gdje su vojne postrojbe stale uz Vespazijana u borbi za vlast. Aleksandar time nije bio puki promatrač: sudjelovao je u političkim i vojnim događajima koji su oblikovali novu carsku dinastiju.

Kada je Tit krenuo na Jeruzalem, Aleksandar mu se pridružio. Josip ga opisuje kao generala i vrijednog savjetnika, ističući njegovo iskustvo. To je dokaz da je bio važan član zapovjednog kruga, ali ne i da je samostalno vodio cijelu opsadu. Vrhovni zapovjednik pohoda bio je Tit, što navodi i Tacit.

Što izvori govore o požaru Hrama?

Josip Flavije opisuje vijećanje rimskih zapovjednika o sudbini Hrama. Prema njegovu prikazu, Tit i Aleksandar bili su protiv njegova uništenja. Zatim piše da je tijekom borbi rimski vojnik bacio zapaljenu baklju u prostor Hrama te da se vatra proširila.

Josipov tekst treba čitati kritički. Pisao je nakon rata u flavijskom političkom okruženju, a prikaz koji Tita oslobađa namjere uništenja mogao je koristiti tadašnjoj vlasti. Povjesničari zato razlikuju ono što Josip tvrdi od onoga što se može neovisno potvrditi. U svakom slučaju, taj izvor ne prikazuje Aleksandra kao čovjeka koji je izdao naredbu za požar.

Njegov visoki položaj znači da je sudjelovao u rimskom vojnom planiranju. Ali tvrdnja da je bio glavni „mozak” opsade ili da je zapovjedio uništenje Hrama nadilazi ono što poznati izvori dokazuju.

Podrijetlo nije dokaz kolektivne krivnje

Aleksandrova biografija zanimljiva je upravo zbog napetosti između njegova obiteljskog podrijetla i odanosti Rimu. No iz života jednog rimskog časnika ne može se izvesti kolektivna odgovornost Židova za razaranje Hrama. Aleksandar je djelovao kao pojedinac unutar imperijalne vojske, u sustavu čiji su politički i vojni ciljevi bili rimski.

Najtočniji zaključak glasi: Tiberije Julije Aleksandar, čovjek židovskog podrijetla iz Aleksandrije, bio je Titov general i savjetnik tijekom pohoda na Jeruzalem 70. godine. Tit je bio vrhovni zapovjednik. Josip Flavije tvrdi da su obojica bila protiv spaljivanja Hrama, a požar pripisuje postupku rimskog vojnika. Taj prikaz ostaje predmet povijesne rasprave, ali nema čvrste potvrde da je Aleksandar naredio uništenje.

Naslovna i unutarnja slika AI su ilustracije povijesne rekonstrukcije, a ne autentični prikazi događaja.

Izvori

• Josip Flavije, Židovski rat, knjiga V — Aleksandar kao Titov general i savjetnik.
• Josip Flavije, Židovski rat, knjiga VI — vijećanje o Hramu i opis požara.
• Tacit, Povijesti, knjiga V — Titovo zapovijedanje u Judeji.
• Center for Online Judaic Studies — pregled Josipova prikaza i njegova konteksta.
• Jewish Encyclopedia: Tiberius Julius Alexander — biografski pregled.