SKANDAL U HRVATSKOJ: Oglas traži samo Nepalce i samo muškarce — jesu li domaći radnici postali nepoželjni?
Oglas za 23 građevinska radnika u Hrvatskoj uz svako radno mjesto navodi “Nationality: Nepali ONLY”, a traži isključivo muškarce. Takvi kriteriji otvaraju ozbiljno pitanje diskriminacije i zahtijevaju hitnu provjeru nadležnih tijela.

Dok se hrvatskim građanima govori da radnika nema, pred nama je oglas za zapošljavanje u Hrvatskoj koji ne traži znanje, iskustvo ili određenu kvalifikaciju kao jedini presudni uvjet, nego kod svih pet radnih mjesta izričito navodi: “Nationality: Nepali ONLY”. Uz to se traže isključivo muškarci. Ukupno 23 radnika. Ako je oglas autentičan i još važeći, nadležna tijela moraju odgovoriti po kojem se zakonskom temelju iz natječaja unaprijed isključuju Hrvati, građani drugih država i žene.

Pet zanimanja, isti uvjet: Nepalci jedini poželjni
Na oglasu pod naslovom “Workforce Requirements in Croatia” navedeni su armirači, tesari, zidari, pomoćni građevinski radnici i monteri panela. Za prva tri zanimanja traže se po četiri muškarca, za pomoćne radove njih šest, a za montažu panela pet. Zbroj je 23 radnika.
Kod svakog pojedinog zanimanja ponavlja se ista rečenica: “Nationality: Nepali ONLY”. Nije navedeno “prednost”, nije riječ o poznavanju nepalskog jezika niti o radu u Nepalu. Oglas je za radna mjesta u Hrvatskoj, a nacionalnost je istaknuta kao isključivi kriterij.
Jesu li Hrvati nepoželjni u vlastitoj zemlji?
Ovo nije napad na Nepalce. Ljudi koji dolaze raditi u Hrvatsku zaslužuju zakonitu plaću, siguran rad, dostojanstven smještaj i jednaku zaštitu kao svaki drugi radnik. Problem je poslodavac ili posrednik koji, prema sadržaju oglasa, unaprijed razvrstava ljude prema nacionalnosti i spolu.
Zašto se hrvatski armirač, tesar, zidar ili monter ne bi mogao javiti? Zašto se ne bi mogao javiti radnik iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Indije, Filipina ili bilo koje druge zemlje ako ispunjava stručne uvjete? I zašto su žene unaprijed isključene iz svih pet kategorija?
Upravo to je pitanje koje moraju postaviti Državni inspektorat, Pučka pravobraniteljica i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Ne smije se dopustiti da se uvoz radne snage pretvori u sustav zatvorenih nacionalnih kvota u kojem posrednici biraju “poželjnu” naciju, dok su svi ostali izbrisani prije nego što su poslali životopis.
Zakon štiti pristup radnom mjestu
Zakon o suzbijanju diskriminacije među zaštićenim osnovama navodi rasu, etničku pripadnost, spol i nacionalno podrijetlo. Njegova se zaštita izričito primjenjuje na rad i radne uvjete, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju.
Zakon poznaje uske iznimke: razlika može biti dopuštena kada je određena osobina, zbog same prirode posla ili uvjeta u kojima se on obavlja, stvaran i odlučujući uvjet, uz opravdanu svrhu i razmjeran kriterij. Međutim, dostavljeni oglas ne objašnjava zašto bi nepalska nacionalnost ili muški spol bili stvaran i odlučujući uvjet za armiranje, tesarske i zidarske poslove, pomoćne radove ili montažu panela.
Pučka pravobraniteljica već je upozoravala da diskriminatorni oglasi odvraćaju “nepoželjne” skupine od same prijave te da diskriminacija može postojati i bez konkretne žrtve koja se javila na oglas. Zato formulaciju “ONLY” nije moguće odbaciti kao bezazlenu nespretnost.
Plaće od 800 do 1.700 eura, smještaj osiguran
Oglas za armirače, tesare i zidare navodi prosječnu plaću od 1.700 eura, satnicu od osam eura, dodatak za hranu od pet eura dnevno i osiguran smještaj. Za pomoćne građevinske radnike navedeno je 1.400 eura i šest eura po satu, također uz hranu i smještaj. Za montere panela navodi se plaća od 800 eura, 67 eura za hranu, pet do šest radnih dana tjedno, osam sati dnevno te osigurani prijevoz i smještaj.
Te brojke otvaraju i dodatna pitanja. Tko je stvarni poslodavac? Jesu li iznosi bruto ili neto? Pod kojim uvjetima radnici koriste smještaj? Plaća li se posrednička naknada? Tko kontrolira radno vrijeme, prekovremeni rad i stvarne odbitke od plaće? Ništa od toga ne opravdava diskriminatoran kriterij, ali sve zaslužuje provjeru.
Nacionalna segregacija nije tržište rada
Godinama slušamo da masovni uvoz radnika postoji zato što se “nitko domaći ne želi javiti”. Kako bi se domaći radnik mogao javiti kada mu oglas već na prvoj stranici poručuje da njegova nacionalnost nije prihvatljiva?
Takav model šteti svima. Domaćim radnicima zatvara vrata, a strane radnike pretvara u robu koju se naručuje po zemlji podrijetla. Nepalci nisu problem i ne smiju postati meta bijesa. Problem su poslovni modeli koji ljude dijele po putovnici, stvaraju ovisnost o posredniku i mogu olakšati rušenje cijene rada i radnih standarda.
Institucije moraju provjeriti oglas
Na dnu oglasa istaknut je naziv Skilled Labor, hrvatski telefonski broj i adresa elektroničke pošte s domenom skilled-labor.hr. Narodni Reporteri ne tvrde da je sud ili nadležno tijelo već utvrdilo prekršaj. Tvrdimo nešto jednostavnije: sadržaj koji doslovno propisuje “Nepali ONLY” i “male workers” daje ozbiljan razlog za sumnju na nedopuštenu diskriminaciju.
Zato tražimo javno očitovanje oglašivača i hitnu provjeru nadležnih institucija. Ako postoji poseban, zakonit razlog za takvo isključivanje, neka ga pokažu. Ako ne postoji, oglas treba ukloniti, odgovornost utvrditi, a pristup radnim mjestima otvoriti kandidatima prema znanju i sposobnosti — ne prema naciji i spolu.
Napomena: članak se temelji na dostavljenoj snimci oglasa. Redakcija nije neovisno utvrdila datum objave ni njegov trenutačni status. Tvrtki i nadležnim tijelima ostaje otvoren prostor za odgovor, koji ćemo objaviti.
Izvori propisa: Zakon o suzbijanju diskriminacije; Pučka pravobraniteljica — diskriminacija pri zapošljavanju i na radu.
Komentari
Benčić: „Sponzori otpadnoj mafiji.“ Možemo! broji tuđe silose — Zagreb i dalje broji svoje
871.255 tona otpada u Hrvatsku. 34% iz trećih zemalja. Lika nije izolirani incident
Hackenberger: mikroplastika nije kraj. Cijeli niz čestica još nije ni izmjeren
Troskot: izvanredno ekološko stanje. USKOK je zatvorio priču o „laži“
