Riga: Grlić Radman veže EU proširenje uz ravnopravnost Hrvata u BiH — bez prečaca

RIGA — Dok Bruxelles voli govoriti o „geopolitičkom proširenju“ kao da je to gumb na PowerPointu, Hrvatska je 9. i 10. rujna u latvijskoj prijestolnici ponovila rečenicu koju Zagreb mora držati do kraja: proširenje da, ali bez prečaca — i bez žrtvovanja Hrvata u Bosni i Hercegovini na oltaru „brze Europe“.

Što je ministar rekao, a što Bruxelles često „ne čuje“

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na radnoj večeri s kolegama iz Finske, Irske, Latvije, Mađarske i Poljske povezao je proširenje EU sa sigurnošću kontinenta. Rat u Ukrajini pokazao je što znači politički vakuum na rubovima. Zato Zagreb podržava ubrzavanje puta Ukrajine i Moldove — uz zadržavanje kriterija koje moraju ispuniti sve kandidatkinje. Isti princip za zapadni Balkan.

Za BiH poruka je još oštrija: europski put nije odvojen od unutarnjeg uređenja. Treba izmjena izbornog zakonodavstva i legitimno političko predstavljanje Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda. Bez toga „napredak“ znači da Sarajevo i međunarodni tutori guraju proces dok Hrvati ostaju u drugom razredu.

Zašto je to suverenistička crvena linija

Izbori u BiH 4. listopada nisu samo lokalna priča. Ako Europa primi zemlju u kojoj Hrvati ne mogu birati svoj legitimitet, to nije proširenje — to je pečat na majorizaciju. Hrvatska vanjska politika ovdje nije „miješanje“. To je zaštita naroda koji je 1990-ih platio krvlju, a danas plaća procedurama i izbornim inženjeringom.

Ljevica u Zagrebu (Možemo!, dio SDP-a) rado priča o „regiji“ i „pomirenju“, a tiho guta scenarij u kojem hrvatsko pitanje postaje „smetnja reformama“. Riga je bila podsjetnik: reforma bez ravnopravnosti nije reforma. To je kapitulacija u diplomatskom ruhu.

Baltik–Jadran nije fraza

Uz proširenje, na stolu su bili ruski hibridni pritisci, zaštita kritične infrastrukture i dublja suradnja EU–NATO. Sa latvijskom parlamentarnom tajnicom Dace Melbārde otvorene su mogućnosti povezivanja Baltika i Jadrana — promet, energetika, digitalna infrastruktura, obrambena industrija. Za Hrvatsku to znači luke, energetske pravce i domaće firme unutar europske sigurnosne mreže — ne samo govor u salonu.

U doba hibridnih napada i energetske ucjene, tko povezuje Baltik i Jadran, povezuje i interese. Hrvatska tu nije statist — ili je čvor, ili je koridor. Riga je govorila jezikom čvora.

Dva principa, jedna država

Šira Unija — da. Proširenje bez uvjeta — ne. Jača europska sigurnost — da. Ali s konkretnim mjestom Hrvatske u njoj, ne kao „prolazna zona“ za tuđe prioritete. BiH bez legitimnog hrvatskog predstavljanja ne smije dobiti zeleno svjetlo samo zato što netko u Bruxellesu želi brži naslov pred kamerama.

Riga je bila jasna. Sad treba ista jasnoća i kad pritisak poraste pred izbore u BiH — jer pritisak će doći upravo tada, s poznatim floskulama o „reformama“ koje Hrvate tretiraju kao problem, ne kao konstitutivni narod.

Izvor: narodno.hr / MVP RH, 13.9.2026.