Documenta: Tena Banjeglav umjesto Teršelič — ista matrica, mlađi glas protiv Domovinskog rata

ZAGREB — Od 1. rujna Documenta više nema Vesnu Teršelič na čelu. Nova je Tena Banjeglav, povjesničarka koja je u udruzi od 2018., vodila „obrazovne programe“ i od 2024. „javni dijalog“. Promjena prezimena — ista matrica: Domovinski rat kao sumnjiva priča, generalski oslobađajući haaški epilog kao žaljenje, a porezni novac kao gorivo.

Narod.hr podsjeća tko je Banjeglav: glas u Novostima Srpskog narodnog vijeća, braniteljica Hajdarovićeva udžbenika, i glas koji Aleksandru Zec i dalje gura u predložak „nacionalističke mržnje“ — iako je istražitelj Branko Lazarević (Srbin) taj narativ odbacio.

Documenta i Možemo!: ista ideološka adresa

Documenta je godinama bila povezana s krugom koji danas sjedi u zagrebačkoj vlasti pod markom Možemo!. Nije to teorija zavjere — to je karijerni ekosustav: NGO, mediji, „suočavanje s prošlošću“, pa fotelja. Teršelič je Documentom upravljala od 2004.; žalila je zbog oslobađajuće presude Gotovini i Markaču. Poruka Hrvatima: vaša pobjeda nije legitimitet, nego problem.

Banjeglav nastavlja. U intervjuima mlade „uči“ o „ratu 1990-ih“ — bez riječi Domovinski rat, bez JNA, bez Beograda kao agresora. „Nacionalizam“ je uvijek hrvatski; tuđi imperijalizam ostaje fusnota.

Udžbenici, IHRA i lažni „zabrane“

Početkom 2024. Banjeglav i Teršelič napadale su hrvatsko predsjedanje IHRA-om kao „selektivno“. Istodobno su branile Hajdarovićev udžbenik prepun manipulacija — i vikanje „zabrana“ kad je loš udžbenik povučen. U njihovom rječniku stručna korekcija = cenzura. Učenici bi dobili ideologiju; roditelji račun.

To nije akademski spor. To je borba za pamćenje djece. Tko kontrolira udžbenik, kontrolira sutrašnji glas.

Aleksandra Zec: tragedija kao politički alat

Banjeglav tvrdi da su Zecovi ubijeni „iz nacionalističke mržnje“. Lazarević — čovjek s očevida — kaže: obračun oko novca, ne državni projekt progona. Ljevica bira verziju koja Hrvatsku drži u dugu krivnje. Documenta tu verziju industrijalizira.

Nova čelnica nije reset. To je nastavak smjene: iste teze, mlađi glas, isti cilj — oslabiti moralnu poziciju Hrvatske u ratu koji je obranila.

Što Hrvatska treba pitati

Koliko javnog novca i dalje hrani mrežu koja Domovinski rat tretira kao sumnjiv brand? Zašto „suočavanje“ nikad ne počinje s Vukovarom, Škabrnjom, Ovčarom — nego s predlošcima koji Hrvate drže na optuženičkoj klupi?

Banjeglav je čelo. Documenta je sustav. Možemo! je politički krov. Dok se to ne imenuje, Zagreb će financirati vlastitu sramotu — i zvati to kulturom sjećanja.

Novac, narativ, vlast

Documenta ne živi od „hrabrosti“ — živi od ekosustava: natječaji, mediјski savezi, politička zaštita. Možemo! u Zagrebu i srodne mreže diljem zemlje trebaju upravo takve centre: one koji Hrvatsku drže u moralnom dugu dok oni dijele lekcije o antifašizmu, a šute o partizanskim zločinima i o agresiji s istoka.

Banjeglavina biografija nije neutralna CV stavka. To je mapa lojalnosti: Novosti, „rat 1990-ih“ bez Domovinskog rata, obrana loših udžbenika, politizacija tragedije Zec. Tko to vidi kao „stručnost“, ili je naivan ili je suučesnik.

Hrvatska treba suočavanje — s istinom. Istina počinje s Vukovarom, sa Škabrnjom, s Ovčarom, s genocidnom namjerom koja je došla tenkovima, ne s predlošcima koji branitelje pretvaraju u sumnjivce. Documenta radi obrnuto. Nova čelnica nije reformator; ona je jamstvo kontinuiteta.

Zato ovaj imenovanje nije bilješka u NGO biltenu. To je politički signal: kulturna ljevica ne odustaje od memorijskog rata. Narodni Reporteri neće odustati od odgovora.

Što građani mogu učiniti

Pitajte zastupnike tko financira Documentu i srodne platforme. Tražite javne natječaje, izvještaje o učinku, imena recenzenata. Kad udruga oblikuje udžbenike i „kulturu sjećanja“, to više nije privatni klub — to je javna politika plaćena vašim porezom.

I ne prihvaćajte ucjenu da je kritika Documente „napad na žrtve“. Naprotiv: žrtve Domovinskog rata zaslužuju istinu bez filtera koji Hrvate unaprijed proglašava krivima. Banjeglav je čelo te filter-industrije. Imenovati je — prvi korak. Prestati je financirati iz sjene — drugi.