Za JANAF GDPR dokumentacija, za Šošića javna objava podataka: kako to objašnjava Dalija Orešković?

Za JANAF je njezin odvjetnički ured izrađivao GDPR dokumentaciju. A kada je na vlastitom Facebook profilu s više od 60.000 pratitelja objavljivala rješenje o Ivi Šošiću, Dalija Orešković ostavila je vidljivima njegov OIB i podatak o zdravlju. Kako to ide zajedno? Od odvjetnice koja se profesionalno bavila zaštitom podataka očekuje se da tuđu privatnost zaštiti i kad joj se taj čovjek zamjerio.

Šošića može kritizirati. Može objaviti svoju stranu priče i osporavati odluku DORH-a. Ali za što joj je u toj raspravi potreban njegov OIB? Što njezinoj argumentaciji dodaje podatak o njegovu zdravlju? Sve što je željela reći o odluci mogla je reći i s prekrivenim podacima. Upravo zato ova objava zaslužuje odgovor, a ne još jednu lekciju drugima.

GDPR nije bio nepoznata tema

Orešković je 9. listopada 2020. na svojoj javnoj Facebook stranici objavila račun zajedničkog odvjetničkog ureda Letica–Orešković za posao obavljen za JANAF. Napisala je da je to jedini posao koji je ured za tu tvrtku odradio te da objavom računa želi pokazati da nema što skrivati.

Račun je datiran 26. rujna 2018. Stavka se odnosi na izradu pravilnika i cjelovite GDPR dokumentacije, uz navedenih 68 radnih sati. Fakturirano je 34.000 kuna, uz 8.500 kuna PDV-a: ukupno 42.500 kuna. Riječ je o iznosu na računu zajedničkog ureda, ne o dokazu osobne zarade Dalije Orešković niti o potvrdi da je račun plaćen.

Nije problem u tome što je ured radio za JANAF. Problem je u raskoraku između profesionalnog iskustva i ove objave. Zaštita podataka bila je posao koji je njezin ured fakturirao, s navedenim satima rada i konkretnom cijenom. Teško je zato prihvatiti da je zaštita podataka osobe s kojom je u javnom sukobu pala u drugi plan.

Što je objavila i zašto

U objavi od 20. listopada 2026. Orešković Narodne reportere naziva huškačima i bukačima te nas optužuje za javni linč 12 novinara. Uz objavu je priložila preslike rješenja Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu. Pregledom tih priloga vidljiv je Šošićev OIB na prvoj stranici, a na trećoj i navod o njegovu zdravstvenom stanju. Te podatke nećemo prepisivati.

Orešković objašnjava da rješenje objavljuje kako bi novinari mogli vidjeti kakvu reakciju DORH-a mogu očekivati. Navodi da se sama osjećala ugroženo zbog ranijih riječi izgovorenih u videu Narodnih reportera. Ima pravo govoriti o tom iskustvu i kritizirati državno odvjetništvo. No time još nije objasnila zašto je objavila dokument bez prekrivanja tih podataka.

Ali kakve veze s objašnjenjem te odluke ima javno prikazivanje osobnog identifikacijskog broja? Zašto uz politički obračun ostaviti vidljivim i zdravstveni podatak? To su pitanja na koja bi upravo osoba koja je profesionalno radila na GDPR dokumentaciji trebala imati ozbiljan odgovor.

Odbacivanje prijave nije opravdanje za izgovorene riječi

Rješenje nosi datum 1. srpnja 2026. Prema njegovu obrazloženju, prijava protiv Šošića za prijetnju odbačena je jer izgovorene riječi nisu sadržavale konkretnu najavu zla potrebnu za zakonska obilježja tog kaznenog djela. DORH ih pritom ocjenjuje moralno i etički neprihvatljivima te navodi mogućnost privatnog progona za uvredu.

To nije sudska presuda o nevinosti niti potvrda da je takav govor prihvatljiv. Kritika objave osobnih podataka ne zahtijeva da branimo svaku Šošićevu riječ. Isto tako, osuda njegovih riječi ne rješava pitanje opravdanosti objave njegovih podataka.

Pravila moraju vrijediti i kad vam se netko zamjerio

AZOP je u jednom drugom predmetu utvrdio da javna objava dokumenta s imenom, adresom i OIB-om nije bila nužna ni razmjerna te da je povrijedila pravila zaštite podataka. Ta odluka ne presuđuje ovaj slučaj. Pokazuje, međutim, zašto sama činjenica da je nešto napisano u službenom dokumentu ne znači da sve iz njega treba izložiti javnosti.

Postoji i pitanje nedozvoljene uporabe osobnih podataka iz članka 146. Kaznenog zakona. Konačna ocjena moguće povrede GDPR-a ili kaznenog djela pripada nadležnim tijelima, nakon utvrđivanja svih okolnosti, pravne osnove i nužnosti objave. Ovdje ne objavljujemo zaključak da je Orešković počinila kazneno djelo niti tvrdimo da je o ovoj objavi već donesena odluka AZOP-a.

Odvjetnica zna koliko je važno što piše u dokumentu. Trebala bi jednako pažljivo procijeniti što iz tog dokumenta izlaže desecima tisuća pratitelja. Posebno kada piše o čovjeku s kojim je u sukobu. Nazvati druge huškačima ne oslobađa je odgovornosti za vlastiti izbor onoga što objavljuje.

Ne morate podnositi Ivu Šošića da biste razumjeli zašto njegova privatnost nije sredstvo za javni obračun. Ako je GDPR dovoljno važan da za njega izrađujete dokumentaciju klijentu, mora biti važan i kad na vlastitom profilu objavljujete podatke protivnika. Dalija Orešković duguje jednostavan odgovor: zašto OIB i zdravstveni podatak nisu bili prekriveni?

Autor je jedan od administratora Narodnih reportera i osobno se spominje u objavljenom rješenju. Ovaj je tekst komentar sudionika javnog spora.

Izvori

• Javne objave Dalije Orešković od 9. listopada 2020. (račun za JANAF) i 20. listopada 2026. (objava s preslikama rješenja), pregledane u izvorniku.
• AZOP: javna objava osobnih podataka — primjeri odluka
• Opća uredba o zaštiti podataka