Migracijska politika Europe ide udesno. Sve više zemalja traži strože mjere

Sigurnost i stroža kontrola granica sve više određuju migracijsku politiku Europske unije, dok je španjolski liberalniji pristup postao iznimka, piše Euronews. Kriza u Ceuti, gdje su se krajem srpnja deseci tisuća neregularnih migranata probili iz Maroka u španjolsku enklavu, dodatno je ubrzala taj zaokret. U incidentima je poginulo oko stotinu ljudi, a događaji su izazvali diplomatske napetosti između Španjolske i Italije, nakon čega je Rim ponovno uveo privremene kontrole za putnike koji iz Španjolske dolaze avionima i brodovima.

Njemačka, Danska, Švedska i Finska zatražile su brzu uspostavu kontrole na vanjskim granicama EU-a i upozorile da bi mogle vratiti provjere unutar Schengena. Italija i Danska pokrenule su otvoreno pismo koje je potpisalo 22 članica EU-a, tražeći preispitivanje politika koje mogu poticati dolazak migranata, posebno masovnih legalizacija boravka neregularnih migranata. Pismo nisu potpisale Irska, Portugal, Francuska i Luksemburg.

Španjolski premijer Pedro Sánchez ranije je bio izložen kritikama zbog plana da legalizira boravak za oko pola milijuna migranata, zbog čega je Španjolska ostala među rijetkim državama koje otvoreno brane progresivniji pristup. Ipak, i Sánchez je nakon događaja u Ceuti posegnuo za tvrđom retorikom, poručivši da će \"španjolska vlada upotrijebiti sve državne poluge i resurse kako bi zajamčila sigurnost građana Ceute\", a masovni prelazak granice nazvao je \"kršenjem teritorijalnog integriteta Španjolske\".

Promjena nije ograničena samo na političku desnicu. Danska socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen blisko surađuje s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni na migracijskoj politici, a sigurnosnu retoriku sve češće koriste i drugi političari lijevog centra. Chiara Catelli iz organizacije koja se bavi pravima nedokumentiranih migranata upozorava da je pomak prema tretiranju migracija kao prvenstveno sigurnosnog pitanja vidljiv i na desnici i na ljevici te da takav pristup vodi društvenom isključivanju i marginalizaciji.

Novi smjer već je pretočen i u europske propise. Paket usvojen u lipnju predviđa stroži nadzor granica, ograničenja kretanja migranata i mogućnost uspostave centara za povratak u trećim zemljama, model koji zagovara Italija sa svojim planom centara u Albaniji, a podržavaju ga i Nizozemska i Danska, dok mu se protive Sánchez i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Na posljednjem summitu EU-a 19 čelnika država potpisalo je deklaraciju kojom traže punu primjenu novih migracijskih pravila, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je Sánchezu da EU mora dodatno ojačati granice, uključujući fizičke barijere gdje je to potrebno.