PUTIN I EUROPA: Američki obavještajci upozoravaju na eskalaciju prema NATO-u

Američki obavještajni krugovi i zapadni analitičari upozoravaju: Vladimir Putin intenzivira incidente u Europi – sabotaže, dronove, požare, udare na logistiku – i time rizikuje otvoreni sukob s NATO-om, htio to Kremlj formalno priznati ili ne. Njemačka optužuje Rusiju za napad dronovima na ukrajinske teretne avione u Leipzigu; u Europi se nižu pokušaji zapaljivih naprava, oštećenja tračnica u Poljskoj, paljenja skladišta. To više nije „hibridna magla“ – to je eskalacija.

Za Hrvatsku, članicu NATO-a i državu s iskustvom agresije s istoka, poruka je jasna: kolektivna obrana nije apstrakcija. Tko danas relativizira rusku prijetnju zbog jeftinog plina ili „mira po svaku cijenu“, sutra može platiti suverenošću. Istodobno, suverenistička politika mora razlikovati: kritika dvostrukih standarda Zapada – uključujući prema Izraelu i prema Islamskoj Republici Iranu – ne znači naivnost prema Putinovim igrama na rubu članka 5.

Leipzig, DHL, Poljska: mapa sabotaža

Početkom kolovoza na aerodromu u Leipzigu dron s eksplozivom udario je u ukrajinski Antonov na pisti; drugi je, čini se, pogodio avion u polijetanju. Eksploziv se nije aktivirao – da jest, posljedice bi mogle biti smrtonosne i diplomatski nepredvidive. Uz to: neuspjeli pokušaj zapaljive naprave u DHL-ovu avionu, dizanje tračnica u Poljskoj, serija požara skladišta i centara diljem Europe. NYT i zapadni izvori kažu: napadi su učestaliji i intenzivniji.

Uzrok? Frustracija sporim napretkom u Ukrajini, ogromne žrtve, ukrajinski udari na rafinerije i logistiku. U Putinovoj glavi rat nije samo protiv Kijeva – to je rat protiv „kolektivnog Zapada“ koji šalje oružje, tehnologiju i obavještajne podatke. Ovog tjedna Zapad je nazvao „psima imperijalizma“ i zaprijetio udarcem u zube. Riječ je o retorici koja priprema teren za još bolder operacije.

NATO dilema: kada hibrid postane otvoreni sukob

Julianne Smith, bivša američka veleposlanica pri NATO-u, upozorava: netko će u takvom napadu biti ozlijeđen – i tada savez stoji pred drugačijom dilemom. Piotr Krawczyk, bivši šef poljske vanjske obavještajne službe, kaže da Rusi ne žele Treći svjetski rat, ali žele pokazati da se s njima ne petlja. Članice mogu malo toga osim sankcija i protjerivanja diplomata – zato jačaju obavještajnu podršku Ukrajini, kibernetičke odgovore i pritisak na ruske interese drugdje.

Njemačka je u kolovozu nacrtom zakona htjela dati obavještajnim službama prostor za sabotaže i cyber odgovore. Istodobno je društvo podijeljeno: 56 posto Nijemaca vidi Rusiju kao veliku prijetnju, ali podrška isporukama oružja Ukrajini pada – 42 posto smatra da ide predaleko. Podjela istok–zapad unutar Njemačke opet otvara prostor AfD-u i onima koji bi „mir“ kupili ustupcima. Hrvatska ne smije pasti u tu zamku.

Suverenost, Iran i dvostruki standardi

Narodni Reporteri dosljedni su: kritički prema Izraelovoj politici tamo gdje gazira civile i širi sukob, otvoreni prema dijalogu s Iranom kao akterom koji prkosi zapadnom monopolu – ali bez iluzija o ruskom imperijalizmu u Europi. Putin nije saveznik hrvatske slobode; 1991. smo naučili što znači tenkovi i „zaštita“ s istoka. Hibridni napadi na NATO tlo napad su i na naš krov.

Dok SDP i Možemo! često tonu u apstraktni pacifizam ili ideološke teme, suverenistička desnica mora tražiti jaku obranu, punjenje skladišta, kibernetičku otpornost i jasnu poruku Zagreba u NATO-u: Lika i Vukovar pamte agresiju; Europa ne smije spavati.

Što Hrvatska mora učiniti

Prvo: ne relativizirati sabotaže. Drugo: jačati Hrvatsku vojsku i savezništva bez predaje suverenosti Bruxellesu u unutarnjim pitanjima. Treće: energetska neovisnost – da nas plinski šantaž ne vrati u klečanje. Četvrto: javna svijest – narod mora znati da „incidenti“ nisu nesreće. Putin eskalira; NATO mjeri odgovor; Hrvatska neka bude budna, naoružana i suverena – ne naivna.

Hrvatska mora izvući jasan zaključak: hibridni rat već traje. Sabotaže u Njemačkoj i Poljskoj nisu daleka vijest – to je test savezničke odlučnosti. Ako NATO oklijeva dok eksploziv ne eksplodira, Kremlj će ići dalje. Zato Zagreb treba glasati za jačanje odvraćanja, ulagati u PZO, kibernetičku obranu i rezervne snage, te energetski raskinuti ovisnost koja nas vraća u ucjenu. Suverenost se ne iznajmljuje.

Narodni Reporteri upozoravaju bez panike, ali bez naivnosti: Putin eskalira, Europa je podijeljena, a Hrvatska – s pamćenjem Vukovara i Oluje – ne smije zaspati. Američki obavještajci šalju signal; političari koji ga ignoriraju zbog kratkoročnih poena rade protiv naroda. Budnost, snaga, istina – to je jedini mir vrijedan imena. Hrvatska neka bude budna, naoružana i suverena.