Srpski ministar na ispraćaju ajatolaha: Provokacija Zapadu ili diplomatska nužnost?

U kratko: Srpski ministar Boris Bratina prisustvovao je sprovodu ajatolaha Hamneija u Teheranu, što je izazvalo snažne reakcije oporbe u Srbiji. Oporba kritizira ovakvu vanjsku politiku, dovodeći u pitanje europski put Srbije i njezine odnose s EU. Ovaj posjet tumači se kao mogući signal odmaka od zapadnih integracija i priklanjanja drugim globalnim silama. Srpski ministar Boris Bratina izazvao je buru u javnosti svojim odlaskom u Teheran na sprovod ajatolaha Hamneija. Dok se Srbija godinama deklarativno zalaže za europske integracije i usklađivanje svoje vanjske politike s EU, ovakav potez otvara mnoga pitanja o stvarnim vanjskopolitičkim prioritetima Beograda. Oporbene stranke odmah su reagirale, izražavajući zabrinutost zbog smjera u kojem se Srbija kreće, ističući da ovakvi potezi dodatno kompliciraju odnose s Europskom unijom i zapadnim partnerima. Poruka Zapadu i unutarnja previranja Posjet ministra Bratine Teheranu može se interpretirati na više načina. Jedna je mogućnost da Beograd ovim potezom želi poslati poruku Zapadu o svojoj samostalnosti u vođenju vanjske politike, ne pristajući u potpunosti na diktate Bruxellesa i Washingtona. S druge strane, to može biti i pokušaj jačanja veza s državama koje su na meti zapadnih sankcija, što bi moglo donijeti kratkoročne ekonomske ili političke koristi, ali dugoročno ugroziti europsku perspektivu Srbije. Oporba u Srbiji, s pravom, postavlja pitanje dosljednosti vanjske politike koja se istovremeno zalaže za EU, a u praksi održava bliske veze s režimima koji su daleko od zapadnih demokratskih standarda. Ovakvi potezi dodatno polariziraju srpsku političku scenu i otvaraju prostor za daljnje rasprave o nacionalnom identitetu i vanjskopolitičkoj orijentaciji. Dugoročne posljedice za europski put Srbije Iako je diplomatska praksa da se izražava sućut povodom smrti državnika, kontekst Irana i ajatolaha Hamneija, kao i vrijeme u kojem se posjet događa, čine ovaj potez kontroverznim. Za Hrvatsku, kao susjednu zemlju i članicu EU, ovakvi potezi Srbije su od interesa jer mogu utjecati na stabilnost regije i šire europske odnose. Jačanje veza Beograda s neliberalnim režimima, dok istovremeno teži članstvu u EU, šalje zbunjujuće signale i otežava put prema punoj integraciji. Postavlja se pitanje koliko dugo će Bruxelles tolerirati takvu „politiku sjedenja na dvije stolice“ prije nego što poduzme konkretnije korake.