CBO: rat s Iranom već košta 38 milijardi dolara. Hrvatska to plaća na pumpi

Američki Kongresni ured za proračun (CBO) objavio je brojku koju Zagreb i Bruxelles rado čitaju kao daleku statistiku: borbene operacije protiv Irana koštale su Sjedinjene Države oko 38 milijardi dolara od 28. veljače do 1. kolovoza 2026. U to nije uračunata popravka oštećenih američkih baza. Većina troška ide na municiju. Hrvatska to ne plaća iz Pentagonova blagajne. Plaća je na pumpi, u inflaciji i u nestabilnosti Hormuza.

Jackson Hinkle na X-u sažeo je vijest u jednoj rečenici: CBO kaže da je rat s Iranom u prvih pet mjeseci koštao 38 milijardi. Iza te rečenice stoji izvješće koje je zatražio demokrat Brendan Boyle. Izvješće nije ratni plakat. To je računovodstvo. I baš zato boli.

Što točno kaže CBO

Procjena izravnih troškova stoji na oko 38,1 milijarde dolara. Najveći dio, 21,7 milijardi, odnosi se na zamjenu potrošene municije: 13,1 milijarda za presretače, 7,3 milijarde za krstareće rakete zemlja-napad i 1,2 milijarde za ostalu municiju. Uz to CBO broji 10,4 milijarde za povećane sate leta, 2,7 milijarde za gorivo, 1,9 milijardi za izgubljenu opremu i 1,5 milijardi za ostale operativne troškove.

Ako sukob ostane na razini svibnja i lipnja, mjesečni trošak ide oko 2 milijarde. Na razini srpnja raste prema 3 milijarde. Pentagonov inspektor ranije je do kraja lipnja brojio oko 33,4 milijarde. Dvije metode se grubo poklapaju. Obje ispuštaju ključnu stavku: štetu na bazama u regiji.

CBO upozorava da je Amerika od lipnja 2025. potrošila između polovice i dvije trećine zaliha određenih presretača. Obnova bi trajala najmanje pet godina. U sukobu s rivalom koji ima masovne balističke i krstareće rakete, posebno s Kinom, to nije bilješka. To je strateška rupa.

Avioni, radar i inflacija

U tablicama se pojavljuje i gubitak oko 42 letjelice te jednog AN/TPY-2 radara. Gruba zamjena novom opremom ide prema 3,3 milijarde, uz napomenu da Pentagon ne mora mijenjati jedan za jedan. Trumpova administracija tražila je suplement od 87,6 milijardi, od čega 67,1 milijarda za obranu vezanu uz iranski rat. Brojke nisu jedan-na-jedan usporedive, ali poruka jest: rat nije jeftin i nije kratak.

Javna izvješća prenose i makro upozorenje: rat bi početkom 2027. mogao dodati oko 0,5 postotnih bodova inflaciji, uglavnom preko energije. Za američkog birača to je cijena u supermarketu. Za Hrvata to je cijena na dizelu, plavom dizelu i u računu za grijanje kad se Zaljev trese.

Zašto ovo nije samo američka vijest

Svaki dolar potrošen na beskonačni pritisak na Iran plaća se i u europskoj energetskoj panici. Hormuz nije televizijska kulisa. To je cijev kroz koju ide nafta. Kad osiguravatelji brodova podignu premije, kad spekulanti igraju na nestabilnost, račun stiže u Zagreb bez saborskog glasanja.

Proiranski stav ovdje nije folklor. To je računica: trajna eskalacija, uz Izraelovu vokaciju za permanentnu ofenzivu, nije recept za europsku stabilnost. To je recept za skupe zime. Suverenistička pamet traži deeskalaciju i dogovor koji smanjuje rizik za opskrbu, ne moralne lekcije s fotelje.

Možemo i SDP u takvim trenucima obično ponude vokabular međunarodne zajednice bez litre na pumpi. Građani broje cijene. Politika koja ne povezuje Bliski istok s hrvatskim novčanikom nije ozbiljna. Ona je teatralna.

Municija danas, nemoć sutra

Najopasniji dio CBO izvješća nije 38 milijardi. To je upozorenje o zalihama. Amerika troši presretače brže nego što ih može proizvesti. Rat koji uspije u Zaljevu može ostaviti Zapad slabijim pred većim rivalom. To nije pobjeda. To je strateško samoozljeđivanje.

Narodni Reporteri bilježe brojke bez ulja. Rat s Iranom već je skup. Baze su oštećene izvan ove procjene. Inflacija dolazi. Hrvatska nema nosače aviona, ali ima pumpe. Tko šuti o cijeni eskalacije, šuti o nacionalnom interesu.

Izvor: CBO procjena putem javnih izvješća; X @jacksonhinkle.