EU predlaže zabranu društvenih mreža za djecu ispod 13: mini-računi do 15

Europska komisija u četvrtak je usvojila prijedlog o jačoj zaštiti djece na društvenim mrežama. Prema odluci koju je u Strasbourgu nakon sastanka Kolegija predstavila Ursula von der Leyen, mlađima od 13 godina u potpunosti bi bio zabranjen pristup društvenim mrežama. Djeca od 13 do 15 godina smjela bi imati samo mini-račune koje postavljaju i nadziru roditelji ili skrbnici, s ograničenim funkcijama i vremenskim limitom od najviše jednog sata dnevno.

Za dob od 15 do 18 godina platforme bi bile obvezne primjenjivati siguran dizajn. To znači zadane postavke koje smanjuju rizike, a ne model u kojem dijete samo mora znati isključiti otrov. Prijedlog tek ulazi u zakonodavnu proceduru, ali smjer je jasan: Bruxelles više ne želi pretvarati se da je 11-godišnjak „korisnik s pravima odraslog“.

Zašto sada

Društvene mreže godinama monetiziraju pozornost djece. Algoritam ne pita za razred. Gura sadržaj koji drži ekran upaljenim: nasilje, seksualizaciju, izazove, usporedbu tijela, političku manipulaciju. Roditelji u Hrvatskoj to vide kod kuće. Škole to vide u hodnicima. Policija to vidi u prijevarama i ucjenama. Prijedlog zabrane ispod 13 nije moralna panika. To je priznanje da dosadašnji „pristanak“ djeteta nije bio pristanak.

Mini-računi od 13 do 15 s jednim satom dnevno i roditeljskim nadzorom pokušaj su kompromisa. Netko će reći da je to premalo. Netko da je previše. Bitno je načelo: platforma više ne smije tretirati dijete kao punoljetnog potrošača pažnje. Tko zarađuje na dječjoj ovisnosti, mora snositi pravila, ne samo profit.

Siguran dizajn nije ukras

Za tinejdžere od 15 do 18 Komisija traži obvezan siguran dizajn. To uključuje zadane postavke privatnosti, ograničenja kontaktiranja od strane nepoznatih, kontrolu preporuka i smanjenje zamki koje vuču u beskrajno skrolanje. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu već su u izvješćima tražili da sigurnost djece bude zadana postavka, ne opcija zakopana u izborniku.

Bez obvezujućih pravila ostaje status quo: američki i kineski tehnološki divovi pišu pravila, a europski roditelj gleda kako mu dijete noću nestaje u ekranu. Suverenitet ovdje nije floskula. To je pravo država da zaštite djecu na vlastitom digitalnom prostoru.

Što to znači za Hrvatsku

Ako prijedlog prođe, hrvatske škole, roditelji i platforme dobit će jasniji okvir. Zabrana ispod 13 olakšava roditeljima koji danas gube bitku sami. Ne rješava sve. Djeca će i dalje tražiti zaobilazne putove. Ali država koja kaže „ne“ mrežama za osnovnoškolce šalje signal platformama: djetinjstvo nije tržište.

U Hrvatskoj već imamo probleme s nasiljem, ucjenama, drogom i manipulacijom koje se šire preko mreža. Voltino, Trešnjevka, školski hodnici: digitalni sloj često prethodi fizičkom. Tko misli da je to pretjerivanje, ne prati policijska izvješća.

Oštra mjera, pravi cilj

Liberalna mantra „djeca sama odlučuju“ pala je na vlastitom algoritmu. Prijedlog Komisije vraća odgovornost odraslima i korporacijama. To je smjer koji domoljubna i zdravorazumska javnost u Hrvatskoj može podržati bez oklijevanja: štiti se dijete, ne profit platforme.

Dalje slijedi borba u institucijama Unije. Lobiji će gurati rupe. Roditelji moraju gurati jasnoću. Mjera je jednostavna: ispod 13 nema računa. Do 15 samo uz roditelja i sat vremena. Do 18 siguran dizajn. Tko je protiv, neka objasni zašto mu više odgovara dijete na mreži nego dijete u dvorištu.

Prijedlog neće sam od sebe očistiti internet. Roditeljska disciplina i školska pravila i dalje su prva crta. Ali pravni okvir mijenja odnos snaga: platforma više ne može reći da je sve na korisniku. Kad Unija kaže zabranu ispod 13, hrvatski zakonodavac dobiva leđa. Kad kaže sat vremena za mini-račun, dobiva mjerilo.

Tehnološki lobiji pokušat će prikazati mjeru kao cenzuru. To je zamjena teza. Cenzura gasi politički govor odraslih. Zaštita djece gasi poslovni model koji živi od dječje pozornosti. Hrvatska treba stati na stranu djeteta, ne na stranu dioničara.

Izvor: Jutarnji list / Europska komisija, 18. rujna 2026.