Svjetska kriza goriva: Hormuz, redovi u Aziji, Europa plaća na pumpi

Dok Bruxelles priča o hibridnom ratu i vojnim uniformama na Arktiku, polovica planeta stoji u redu za benzin. Gojko Drljača u Jutarnjem listu reže dijagnozu bez anestezije: države s više od 100 milijuna stanovnika ostaju bez goriva na postajama, a Europska komisija 8. rujna tvrdi da u EU „nema neposrednog problema“ sigurnosti opskrbe naftom. Cijene pritom eksplodiraju. To nije teorija. To je račun na pumpi.

Kombinacija udara poznata je iz 1979.-1982.: skok cijene energije plus pritisak na dugove i tečajeve. Danas je Zapad zaduženiji, Hormuz poremećen, a političari ratoborniji. Hrvatska to osjeća na dizelu, na hrani, na transportu. Dugi rat oko Irana i zatvaranje Hormuza nisu „bliskoistočna vijest“. To je hrvatski trošak života.

Indonezija, Bangladeš, Egipat, Filipini: redovi i štrajkovi

Indonezija ima 287,2 milijuna stanovnika. Pred pumpama kilometarski redovi mopeda. Vlasti šalju dio državnih službenika na rad od kuće, produžuju rad postaja, uvode parne i neparne registarske oznake. Motociklistu dopuštaju natočiti tri litre subvencioniranog, nižeoktanskog benzina. Tri litre. U zemlji gotovo pet puta većoj od Njemačke po broju ljudi.

Bangladeš (170 milijuna) više od 40 posto struje veže uz uvozni LNG. Katarski izvoz pogođen je poremećajem Hormuza, spot cijena LNG-a više se nego udvostručila, industrija usporava, padaju sati struje. Egipat: mjesečni račun za uvoz plina s oko 560 milijuna skočio na 1,65 milijardi dolara za slične količine. Filipini: skok cijena, dvodnevni nacionalni štrajk javnog prijevoza. Gvatemala: blokade, stropne cijene, interventni fond. To je mapa nezadovoljstva nalik osamdesetima, samo šira.

Hormuz, Yanbu, Brent iznad 108

Poremećaj Hormuza smanjio je europsku opskrbu dizelom i avionskim gorivom približno za četvrtinu. Zalihe su na 12-godišnjem minimumu. Europska cijena dizela od početka američko-iranskog rata porasla je više od 70 posto. Brent je otišao iznad 108 dolara. Dodatni udarac: oštećenje saudijskog East-West cjevovoda prema luci Yanbu na Crvenom moru, zamišljenog baš kao zaobilaznica Hormuza. Ukrcavanja u Yanbuu obustavljena, dio isporuka Europi otkazan.

To je geopolitička anatomija pumpe. Kad se zatvori tjesnac kroz koji ide ključni dio svjetske nafte, Europa ne može glumiti da je imuna jer ima „strateške rezerve“ i priopćenja. Rafinerije mogu povećati proizvodnju. Alternativni dobavljači postoje. Ali cijena ostaje. Cijena je politika drugim sredstvima.

EK: nema problema opskrbe. Građani: 2,40 za dizel

Europska komisija tvrdi da nema neposrednog problema sigurnosti opskrbe. Ursula von der Leyen i aparat bave se hibridnim prijetnjama dok Portugal bilježi dizel na 2,169 eura, Njemačka oko 2,40, Francuska tone pod dugom od 117,6 posto BDP-a i kamatama oko 65 milijardi eura godišnje. Norveška, zemlja nafte i plina, vidjela je dizel na 2,56 uz mjesečni skok od 28 posto. Hong Kong plaća i preko 4 eura.

Narodni Reporteri čitaju to ovako: Bruxelles voli kazalište snage, a zanemaruje energetsku realnost. Ratna retorika bez plana za Hormuz, Iran i cijenu energije udara najjače male članice. Hrvatska ne printa eure u beskonačnost. Hrvatska vozi kamione, ribarice, traktore i obiteljske aute. Svaki cent na dizelu ide u cijenu kruha i plaće.

Deeskalacija s Iranom nije izdaja Europe

Dugi sukob SAD-a i Irana uz poremećen Hormuz direktno puni račun na hrvatskim postajama. Zagovor deeskalacije i dogovora koji vraća protok energije nije slabost. To je interes male zemlje koja živi od rada, turizma i transporta. Mir u tjesnacu je jeftiniji od sankcijskog moraliziranja uz prazne spremnike.

Europa može pričati o uniformama i „hibridnom ratu“ koliko hoće. Dok Indonezija dijeli benzin na tri litre, dok Egipat gori na uvoznom plinu, dok EU dizel skače 70 posto, građani vide isti obrazac: elite ratuju rječnikom, narod plaća litru. Hrvatska treba jasnu liniju: energetska sigurnost, hladna glava prema Iranu, i kraj iluzije da priopćenje Komisije puni spremnik.

Izvor: Jutarnji list (Gojko Drljača); podaci o cijenama i uvozu iz navedene analize; EK priopćenje o opskrbi (8. rujna).