Konaković uskratio Macutu prelet: zahtjev stigao 5 minuta nakon polijetanja. Dodik bijesan

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković odbio je 14. rujna 2026. zahtjev za prelet zrakoplova kojim je predsjednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu Đuro Macut trebao stići u Banju Luku. Incident je odmah eskalirao u politički sukob između Sarajeva i Banje Luke, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na društvenim mrežama govori o „političkom ludilu“ i „izljevima mržnje“. Za hrvatsku javnost ova epizoda nije tek regionalna svađa. Riječ je o pitanju poštovanja institucija BiH i o načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda, uključujući Hrvate.

Zahtjev pet minuta nakon polijetanja

Prema dostupnim informacijama, veleposlanstvo je zahtjev za prelet poslalo u 15:05 sati. Zrakoplov je, međutim, trebao poletjeti već u 15:00, a slijetanje u Banju Luku bilo je najavljeno za 15:30. Drugim riječima, formalni zahtjev stigao je nakon što je let po rasporedu već trebao biti u zraku. Protokol za prelete nad teritorijem BiH zahtijeva najavu 72 sata unaprijed. To nije birokratski hir, nego standardna sigurnosna i diplomatska praksa.

Konaković je bio jasan: „Znaju se procedure, i oni ih dobro znaju. Dobro znaju da je rok da se pošalje zahtjev 72 sata prije, a to nisu poštovali. Kada počnu poštovati državu i institucije, onda ćemo i mi poštovati.“ Poruka „ovo nije igra“ nije usmjerena samo prema Beogradu. Upućena je svakome tko BiH tretira kao prolazni koridor, a ne kao državu s pravilima.

Macut ide automobilom, Dodik diže ton

Premijer u tehničkom mandatu Đuro Macut nije odustao od dolaska. „Ako već nisam mogao zrakoplovom, idem automobilom“, izjavio je. Cilj putovanja bio je Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji Srbija i Republika Srpska zajednički obilježavaju od 2020. godine, 15. rujna, u spomen na proboj Solunskog fronta 1918.

Dodik je odluku o uskraćivanju preleta nazvao prekoračenjem „svake mjere“ i ustvrdio da nema ustavnog uporišta. Po njemu, potez „ne poštuje konstitutivnost naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka“ i „isključuje jedan narod“. Takva retorika dobro poznaje hrvatsku uhu: kada se u BiH govori o konstitutivnosti, Hrvati često ostaju na papiru ravnopravni, a u praksi marginalizirani. Zato treba razdvojiti dvije stvari. Poštovanje procedura nije mržnja. Ali ni pozivanje na konstitutivnost ne smije biti rezervirano samo za trenutke kada to odgovara jednoj strani.

Hrvatski interes: institucije i jednakost naroda

Hrvatska politika prema BiH mora počivati na jednostavnom načelu. Institucije države u kojoj žive Hrvati kao konstitutivni narod moraju se poštovati. Ako Beograd šalje zahtjev pet minuta nakon polijetanja, to nije „prijateljska fleksibilnost“, nego signal da se pravila mogu ignorirati. Takav pristup dugoročno šteti i Hrvatima u BiH, jer ruši autoritet institucija koje bi trebale štititi sve tri naroda.

Istodobno, Dodikova teza o konstitutivnosti nije prazna. U Daytonskom ustroju BiH nije građanska država u kojima većina može pregaziti manjinu. Tri naroda su nositelji suvereniteta. Ako se Hrvatima u Federaciji godinama osporava stvarna jednakost, a Bošnjačke elite to relativiziraju, onda se ne smije čuditi kada Srbi u RS-u isti argument koriste protiv Sarajeva. Rješenje nije da se procedura ukine. Rješenje je da se i procedura i konstitutivnost primjenjuju dosljedno, bez dvostrukih mjerila.

Sjena Mladića i pogoršani odnosi

Odnosi između srbijanske strane i bošnjačkih dužnosnika u BiH dodatno su se pogoršali nakon ispraćaja i pokopa ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu. Dijelu državnog vrha Srbije nije smetalo biti nazočnim, a iskazane su i vojne počasti. To nije „privatna tugovanja“. To je politička poruka koja u BiH, Hrvatskoj i cijeloj regiji otvara stare rane i legitimira kulturu poricanja zločina.

U tom kontekstu Konakovićeva odluka dobiva dodatni naboj. Za Sarajevo, uskraćivanje preleta nije samo tehnički odgovor na kasni zahtjev, nego i signal da se diplomatski protokol ne može razdvajati od političke atmosfere koju Beograd sam stvara. Za Banju Luku i Beograd, pak, riječ je o „mržnji“ i „isključivanju“. Istina je tvrđa: ako želite uvažavanje, prvo pošaljite zahtjev na vrijeme. A ako želite povjerenje, ne slavite osuđenog ratnog zločinca vojnim počastima.

Što Hrvatska mora zapamtiti

Za Zagreb poruka je dvostruka. Prvo, BiH nije teren za improvizacije. Preleti, protokoli i institucije postoje zato da država funkcionira, a ne zato da se krše kad god je netko u žurbi za mitingaškim spektaklom. Drugo, načelo konstitutivnih naroda vrijedi i za Hrvate. Tko danas šuti dok se Hrvatima oduzima stvarna ravnopravnost, sutra nema moralnog kredita pozivati se na isti princip kada ga Srbi koriste u RS-u.

Macut će do Banje Luke stići cestom. Dan srpskog jedinstva održat će se. Ali politička šteta ostaje: još jedan dokaz da se regionalna diplomatika i dalje igra na rubu procedura, a da se zločinačka prošlost u Beogradu tretira kao folklor umjesto kao sramota. Hrvatska mora biti jasna. Poštovanje institucija BiH i jednakost Hrvata kao konstitutivnog naroda nisu predmet trgovine. To je minimum.