UDARNO
ZAGREB

Tomašević izdvaja Zagrebački digitalni grad iz Holdinga. Sumnja na privatizaciju

Neslužbena potvrda iz ureda gradonačelnika: Zagrebački digitalni grad izlazi iz Zagrebačkog holdinga, plan do ljeta 2026. Riječ je o digitalnoj infrastrukturi na koju gledaju teleoperateri. U fokusu i Filip Jurišić, donator Zagreb je naš / Možemo!, i loša naplata potraživanja.

Redakcija· 15. ruj 2026. u 07:10· 👁 81
Tomašević izdvaja Zagrebački digitalni grad iz Holdinga. Sumnja na privatizaciju
MožemoAFERA: 13MožemoPRESUĐENA AFERA: 1MožemoPOD ISTRAGOM USKOK-a: 3MožemoSPORNI IZNOSI: 41,8 MIL €MožemoAFERA: 13MožemoPRESUĐENA AFERA: 1MožemoPOD ISTRAGOM USKOK-a: 3MožemoSPORNI IZNOSI: 41,8 MIL €
AI ilustracija · Narodni Reporteri

Iz ureda gradonačelnika Tomislava Tomaševića stiže neslužbena potvrda: Zagrebački digitalni grad izdvaja se iz Zagrebačkog holdinga. Pripreme su u tijeku, dovršetak se spominje do ljeta 2026. Riječ je o podružnici koja upravlja komunikacijsko-informatičkom infrastrukturom Zagreba: kabelskom kanalizacijom, lokalnim svjetlovodnim mrežama i sustavima bez kojih nema modernog grada. Teleoperateri na tu imovinu gledaju godinama. Pitanje koje Zagreb24 otvoreno postavlja glasi: planira li Možemo! privatizirati našu imovinu?

Što je Zagrebački digitalni grad

Podružnica Holdinga osnovana je za izgradnju, održavanje i najam elektroničkih komunikacijskih mreža. Grad joj je dao prava i obveze oko distribucijske telekomunikacijske kanalizacije (DTK). To nisu „rupe u asfaltu“. To su podzemne autoceste za podatke. Tko nad njima ima kontrolu, određuje tempo digitalnog razvoja i cijene pristupa operatorima. Bandićeva era vodila je dugogodišnji sudski rat s Hrvatskim telekomom oko DTK-a; HT je 2013. povukao tužbe nakon izgubljenih prvostupanjskih bitaka, a u dijelu postupaka spominjala se naknada koja je dosezala stotine milijuna kuna. Digitalna infrastruktura postala je nova komunalna djelatnost, usporediva s vodom ili strujom.

Filip Jurišić i politički trag

Direktor Zagrebačkog digitalnog grada od ožujka 2022. jest Filip Jurišić. Zagreb24 navodi lošu upravljačku praksu: periodički nije potraživao milijunska potraživanja prema teleoperaterima, a riječ je o dugoročnom najmu infrastrukture s unaprijed poznatim prihodom. Jurišić je bio član nadzornih odbora Gradske plinare i APIS-a, a kuloari ga povezuju s bivšim članom uprave Holdinga Borisom Sesarom. Ključni politički detalj: Jurišić je donator Tomaševićeva „Zagreb je naš“ (danas asimiliranog u Možemo!), s višekratnim donacijama od kolovoza 2021., neposredno uoči imenovanja.

Kad donator ideološke opcije sjedne na čelo strateške infrastrukture, a zatim se ta infrastruktura izdvaja iz Holdinga, javnost ima pravo na sumnju. Ne na teoriju zavjere, nego na pitanje: tko dobiva kontrolu, po kojoj cijeni i u čijem interesu?

Izdvajanje nije tehnička formalnost

Možemo! voli govoriti o transparentnosti i javnom dobru. Ovdje je test. Izdvajanje Digitalnog grada može biti racionalizacija. Može biti i priprema za privatizaciju ili partnerski model u kojem privatni telekom dobiva ono što je Grad godinama branio. HT je oko te infrastrukture vodio bitke još s Bandićem. Sesarova prošlost vezana uz Deutsche Telekom i kasnije United Group / Telemach dodatno hrani oprez. Zagreb24 je poslao upite Tomaševiću i predsjedniku uprave Holdinga Ivanu Novakoviću. Odgovora do objave nije bilo.

Imovina građana nije trofej stranke

Zagreb treba modernu mrežu. Ali modernizacija ne smije značiti tiho premještanje komunalnog dragulja iz javnog vlasništva u maglu „reformi“ koje Možemo! objašnjava tek kad je gotovo. Narodni Reporteri traže: javni elaborat o modelu izdvajanja, zaštitu vlasništva Grada, naplatu svih potraživanja i zabranu tihe privatizacije bez saborskog i skupštinskog nadzora. Jer Jakuševec već gori od nemara. Digitalne cijevi ne smiju nestati istom metodom.

Što skupština mora tražiti

Zastupnici Gradске skupštine trebaju zatražiti: 1) formalnu odluku s elaboratom o razlozima izdvajanja; 2) jamstvo da vlasništvo infrastrukture ostaje u javnim rukama; 3) reviziju naplate potraživanja prema operatorima; 4) uvid u sve ugovore o najmu DTK-a; 5) zabranu prodaje ili dugoročne koncesije bez dvotrećinske većine. Bez toga, „reforma“ Možemo! ostaje eufemizam za premještanje imovine iz vidokruga javnosti.

Hrvatska je već vidjela kako se strateški resursi gube kad politika stavi stranačke kadrove ispred komunalne discipline. Digitalni grad nije softverska igračka. To je fizika mreže ispod Zagreba. Tko je proda ili predade, prodaje budućnost grada. Narodni Reporteri ostat će na toj temi dok ne bude jasnog, javnog odgovora.

Izvor: www.zagreb24.hr

Komentari

Učitavam komentare…
HNIS · DOSJE