Hormuz: milijun $/dan za tanker, najskuplje ikad. Hrvatska plaća na crpki

NOVO, 15. rujna 2026.: Cijena unajmljivanja tankera za prijevoz tereta kroz Hormuški tjesnac dosegnula je milijun dolara dnevno, najvišu razinu ikad, piše Bloomberg (prijenos Mario Nawfal / X). Perzijski zaljev šalje kratke, prikrivene „shuttle“ vožnje do tankera koji čekaju s druge strane, kako bi nafta prošla iransku blokadu. Osiguratelji rizik ne pokrivaju. Račun i dalje stiže Europi, pa i Hrvatskoj na crpki.

Dok IRGC drži Homuz pod udarom, a saudijski East-West koridor ostaje oslabljen, tržište plaća ratnu premiju ne samo u cijeni barela nego i u dnevnoj najamnini broda. To je novi sloj krize: nije dovoljno imati naftu. Treba platiti milijun dolara dnevno da je netko uopće usudi prevesti.

Hutiji su u noći na utorak 15. rujna 2026. opet gađali Saudijsku Arabiju raketama i dronovima. Cilj je, po njihovoj objavi, bio zračna baza u Khamis Mushaitu. Saudijske vlasti oglasile su uzbune u Abhi, Khamis Mushaitu, Najranu i Jazanu. Koalicija javlja 13 ranjenih civila. Istodobno, saudijski Istočno-zapadni plinovod/naftovod i dalje je izvan pogona nakon ranijeg udara koji Rijad pripisuje iranskim saveznicima u Iraku. Do 4 posto svjetske nafte ostaje van igre dok je Hormuz pod kontrolom IRGC-a uglavnom zatvoren. Hrvatska to osjeća na crpki. Energetska suverenost više nije teorija.

Novi udar Hutija i odgovor Rijada

Jemenski Hutiji, saveznici Irana, objavili su da su ispalili desetke projektila i dronova na vojnu zračnu bazu King Khalid u Khamis Mushaitu, na južnom dijelu Saudijske Arabije. Tvrdili su da su pogodili hangare, radare, piste i skladišta streljiva, kao odgovor na saudijske zračne udare po Jemenu. Saudijske službe izdale su hitne upozorenja i u drugim južnim gradovima.

Saudijsko vođena koalicija javila je da je u napadima na Khamis Mushait, Abhu i Taif ranjeno 13 civila, uz štetu na kućama i vozilima. Civilne žrtve se ne slave i ne veličaju. Rat je prljav sa svih strana. Bitno je, međutim, vidjeti širu sliku: sukob se širi, naftni tokovi se kidaju, a zapadni narativi i dalje biraju koga će nazvati „agresorem" ovisno o dnevnoj politici, a ne o karti energije.

Hutiji drže gotovo cijelu zapadnu obalu Jemena uz Crveno more, uključujući otok Perim na ulazu u taj plovni put. Saudijsko i jemensko zrakoplovstvo pojačalo je udare, no kontrola obale ostaje u hutijskim rukama. To stavlja dodatni pritisak na saudijski izvoz baš kad je Istočno-zapadni naftovod već onesposobljen.

Hormuz zatvoren, 4 posto nafte van igre

Saudijski Istočno-zapadni naftovod dug oko 1.200 kilometara građen je 1980-ih upravo da zaobiđe Hormuz. Nakon udara koji Rijad pripisuje iranskim milicijama u Iraku, cjevovod je offline. Trgovci upozoravaju da dulji zastoj, uz blokadu Hormuza, može skinuti do 4 posto globalne ponude. Rijad nije dao jasan rok povratka u pogon.

Iranska Revolucionarna garda poručuje da je Hormuz zatvoren i pod njezinom kontrolom. Prije rata kroz taj tjesnac išlo je oko 20 posto svjetskog izvoza nafte. Oman je trebao ugostiti razgovore Irana i zaljevskih država o ponovnom otvaranju, ali sastanak je odgođen. Iran kaže: na saudijski zahtjev. Mohsen Rezaei, tajnik iranskog Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti, odbacio je Trumove poruke o brzim pregovorima: nema razgovora dok se ne ispune iranski uvjeti.

Cijena sirove nafte u ponedjeljak skočila je više od 4 posto, zatim se smirila oko plus jedan posto. To nije burzovna anegdota. To je signal da svaki novi projektil u Zaljevu ulazi u cijenu litre u Zagrebu, Splitu i Osijeku.

Trump oklijeva, Zapad bira priču

Američki predsjednik Donald Trump dosad, prema izvorima Reutersa, odbija izravnu vojnu intervenciju koju bi Rijad htio, uz obavještajnu potporu. Rekao je da je razgovarao sa saudijskim prijestolonasljednikom i da su ga Hutiji kontaktirali moleći Ameriku da ostane po strani. U Džedi je s američkim regionalnim zapovjednikom admiralom Bradom Cooperom razgovarao i Mohammed bin Salman.

Zapadni mediji i dalje često svode priču na „iransku prijetnju" bez konteksta desetljeća sankcija, izraelskih udara i selektivnog morala. Iran postavlja uvjete. Saudijska Arabija traži američki kišobran. Europa plaća energiju. Hrvatska, kao uvoznik, nema luksuz glumiti da je Bliski istok daleko. Kad se zatvori Hormuz i kad saudijski bypass ode offline, račun stiže na pumpu.

Hrvatska: crpka, suverenost, bez lažnog junaštva

Hrvatska ne vodi diplomaciju u Rijadu i ne zapovijeda flotom u Hormuzu. Hrvatska može raditi tri stvari: jasno govoriti o uzrocima poskupljenja, jačati vlastite energetske kapacitete i zalihe, te odbijati propagandni okvir u kojem se jedni zločini veličaju a drugi brišu. Rat u Jemenu i sukob oko Hormuza dio su šireg bliskoistočnog rata, ne izolirane „terorističke epizode".

Ne slavimo ranjavanje civila u Abhi ili Khamis Mushaitu. Ne kupujemo ni holivudsku verziju u kojoj je Iran jedini krivac a Zapad vječni mirotvorac. Tražimo činjenice: tko kontrolira moreuz, tko je onesposobio naftovod, tko odgađa pregovore, tko plaća cijenu. Za Hrvatsku odgovor na pumpi glasi: energetska suverenost i hladna glava, ne moralne lekcije iz Bruxellesa dok litre poskupljuju.

Hutiji drže obalu i Perim. Hormuz je pod IRGC-om. Saudijski bypass je mrtav. Još četiri posto nafte van igre. To je vijest dana za svijet. Za Hrvatsku je to i upozorenje za zimu.

Izvori: Reuters, Anadolu Agency; kontekst X / Jackson Hinkle.