Markov trg zatvoren već šest godina: sigurnosna mjera bez javnog objašnjenja

Trg svetog Marka, stoljetno srce hrvatske politike ispred Banskih dvora i Sabora, zatvoren je za slobodan prolaz građana od 12. listopada 2020. godine. Tog dana Danijel Bezuk otvorio je vatru automatskom puškom u neposrednoj blizini zgrade Vlade, pritom ranivši policajca Oscara Fiuria, nakon čega je počinio samoubojstvo. Mjesec dana kasnije Vlada je dopunila Uredbu o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora, proglasivši Markov trg štićenim prostorom prve kategorije.

Od tog trenutka trg opasuju metalne ograde i policijski punktovi, a kretanje kroz taj dio Gornjeg grada strogo je regulirano. Prema računici koju su korisnici foruma r/zagreb_no1 iznijeli u objavi koja je potaknula ovaj tekst, riječ je o više od 2100 dana neprekinutog zatvaranja jednog od najprepoznatljivijih javnih prostora u zemlji.

Kratki prozori otvorenosti

Tek u kolovozu 2025. građani su prvi put nakon gotovo pet godina mogli ponovno prošetati trgom, no ne zbog promjene sigurnosne procjene, nego zbog radova u Matoševoj ulici koji su zahtijevali preusmjeravanje pješačkog prometa preko Markova trga. Nadležni su tada jasno poručili da će prolaz ostati moguć isključivo dok radovi traju, a ne kao trajna promjena statusa prostora.

Uredba pritom formalno ne zabranjuje mirno prosvjedovanje na trgu, no u praksi je organizacija okupljanja uz stalnu ogradu i policijsku kontrolu znatno otežana, što su više puta upozoravale i organizacije koje prate stanje javnih sloboda.

Šest godina bez javne procjene rizika

Ono što nedostaje u cijeloj priči jest ažurirano, javno dostupno obrazloženje zašto sigurnosna prijetnja koja je opravdala hitne mjere 2020. godine i dalje, gotovo šest godina i jedan mandat kasnije, zahtijeva potpuno zatvaranje trga. Vlada dosad nije objavila nikakvu reviziju procjene rizika niti je jasno naznačila postoji li plan i rok za trajno otvaranje prostora.

Takva neodređenost otvara prostor za opravdanu kritiku: država koja službeno ističe kako je Hrvatska jedna od najsigurnijih zemalja Europske unije, istovremeno godinama drži zatvoren simbolički centar vlastite prijestolnice, bez transparentnog objašnjenja koje bi javnost mogla provjeriti.

Iako je nadzor nad ogradama i sigurnošću trga u nadležnosti Vlade, a ne Grada Zagreba, ni gradska uprava Tomislava Tomaševića nije se do sada javno i glasno zauzela za bržu reviziju odluke koja iz javnog prostora u samom centru grada godinama izuzima Zagrepčane i turiste. Trg svetog Marka tako ostaje primjer koliko dugo jedna izvanredna mjera može trajati kada je nitko formalno ne preispituje.