Satelitska analiza Medvednice pokazuje gubitak oko 150 hektara šumskog pokrova

Programerka i planinarka Lada Kovjanić izradila je analizu Medvednice prema kojoj je nestalo oko 150 hektara šumskog pokrova, približno površina 206 nogometnih igrališta. Karta uspoređuje snimke kroz godine i povezuje promjene s katastarskim česticama. Javna objava ponovno je otvorila pitanje stanja šuma iznad Zagreba.

Brojka dolazi iz njezina istraživanja i nije službeni zaključak inspekcije o nezakonitoj sječi. Karta pokazuje gdje se pokrov promijenio, dok za objašnjenje uzroka treba pregledati dokumentaciju i teren. Među mogućim uzrocima su gospodarski zahvati, sanacija nakon nevremena i druga oštećenja. Za svaki izdvojeni dio šume potrebno je utvrditi što se ondje dogodilo.

Od planinarskih staza do satelitske karte

Istraživanje je potaknuto promjenama koje je Kovjanić primjećivala tijekom planinarenja. Koristila je podatke Sentinela-2, usporedbe kvalitetnijih snimaka od 2018. i prag pojedinačne površine od tisuću četvornih metara. Sitniji zahvati i prorjeđivanje pod krošnjama zato ne ulaze u prikaz na isti način.

Autorica nije utvrđivala zakonitost svake sječe. Ta je granica važna za čitanje karte. Nestanak krošnje na snimci ne otkriva sam po sebi postoji li odobren plan, je li prethodno stablo oštećeno ili je zahvat izveden protivno uvjetima. Javna objava izračuna otvara pitanja za nadležna tijela, ali ne zamjenjuje njihov pregled pojedinog slučaja.

Za površinu od 150 hektara jednostavan preračun daje oko milijun i pol četvornih metara. Usporedba s nogometnim igralištima pomaže predočiti veličinu, no mnogo je važniji prostorni raspored. Jedna velika čistina i brojne odvojene manje površine mogu imati jednaku ukupnu veličinu, a predstavljati različite promjene u krajoliku. Karta omogućuje da se vidi upravo taj raspored.

Što sateliti mogu vidjeti, a što ostaje na terenu

Sentinel-2 dio je europskog programa Copernicus i namijenjen je snimanju kopna u više spektralnih kanala. Podaci se koriste za praćenje vegetacije, tla i voda te promjena zemljišnog pokrova. Dio snimaka ima prostornu razlučivost od deset metara. To otvara mogućnost sustavnog pregleda velikih područja koja bi bilo teško redovito obilaziti samo pješice.

Copernicus nudi i europske karte tipova šuma od referentne 2018. godine, koje razlikuju širokolisne i crnogorične šume. Takvi proizvodi pokazuju da satelitski nadzor ima mjesto u praćenju okoliša. Kovjanićina karta ipak je njezina zasebna analiza; ne treba je predstavljati kao službeni Copernicusov nalaz o Medvednici samo zato što koristi podatke istog programa.

Na optičkim snimkama usporedba mora uzeti u obzir oblake, godišnje doba i stanje vegetacije. Listopadna šuma u zimi i ljeti ne izgleda jednako. Promjena boje može nastati zbog suše, a otvorena površina može biti posljedica više različitih događaja. Da bi se izbjegao pogrešan zaključak, rezultat računalne obrade potrebno je provjeriti usporedivim snimkama i informacijama s terena.

Katastarske čestice mogu pomoći da se promjena veže uz preciznije područje i upravitelja. Međutim, ni granica čestice ne govori automatski tko je proveo pojedini zahvat. Za to su potrebni podaci o vlasništvu, gospodarenju i izvođenju radova. Dobra karta stoga služi kao početna točka provjere, s lokacijama na kojima se mogu postaviti konkretna pitanja.

Suša i nevrijeme već su oštetili šume

Hrvatske šume u objavi od 11. rujna 2026. upozorile su na posljedice sušnog ljeta na Medvednici. Posebno su izdvojile bukove sastojine na južnim padinama i hrptovima te rano žućenje i odbacivanje lišća kod bukve i hrasta kitnjaka. Zatraženo je i stručno mišljenje Hrvatskog šumarskog instituta nakon terenskog obilaska.

Prema toj objavi, posljedice toplih i sušnih ljeta 2024., 2025. i 2026. mogu se pratiti još godinama. Šumari su naveli da su tijekom ljeta uklanjali suha i oštećena stabla oko Medvedgrada te najavili jesensku sadnju mladih stabala, posebno na područjima stradalima u ovogodišnjim olujama. To je tadašnje objašnjenje zdravstvenog stanja šume, a ne odgovor na svaku površinu izdvojenu novom satelitskom analizom.

Postoji i ranije upozorenje, objavljeno 10. travnja, o nestabilnim i napuklim stablima te neprohodnim stazama na zagrebačkoj strani planine nakon nevremena. Tada su Hrvatske šume tražile oprez zbog grana i stabala koja mogu pasti. Ta vremenski određena objava potvrđuje da je planina pretrpjela štete, ali ne daje automatsko objašnjenje svih promjena od 2018. godine.

Za povezivanje određenog zahvata s olujom potreban je jasniji slijed: kad je nastalo oštećenje, kako je evidentirano, koji su radovi odobreni i kada su provedeni. Usporedba tih datuma sa satelitskim snimkama mogla bi pomoći da se odvoje posljedice nevremena od drugih zahvata. Bez tog koraka rasprava lako ostaje na dvije općenite tvrdnje koje se ne mogu usporediti.

Zaštićeno područje ima i planove gospodarenja

Šume prekrivaju približno 81 posto Parka prirode Medvednica i temeljni su dio njegovih prirodnih vrijednosti. Javna ustanova na svojoj stranici opisuje niz šumskih zajednica, od hrasta kitnjaka i običnog graba u podnožju do drugih sastojina na višim dijelovima planine. Medvednica zato nije samo prostor za rekreaciju, nego i područje različitih staništa.

Status parka prirode ne znači da na cijeloj površini nikada ne smije biti nikakvih šumskih radova. Upravljanje se odvija prema odgovarajućim planovima i uvjetima zaštite. Upravo zato je bitno znati koje je područje zahvaćeno, što plan ondje dopušta i kako je zahvat izveden. Općenita tvrdnja da je sve planirano ne može zamijeniti podatke o konkretnoj lokaciji.

Godišnji program Parka za 2025. predvidio je kontinuiran nadzor šumskih staništa i praćenje provedbe šumskogospodarskih planova. Među aktivnostima su i suradnja s drugim institucijama pri izradi dokumentacije te neposredni nadzor radi sprečavanja nedozvoljenih radnji. Taj program pokazuje predviđene poslove ustanove; iz njegova sadržaja ne proizlazi da je svaka pojedina promjena već provjerena.

Za javnost bi korisna provjera povezala kartu promjena s planovima, evidentiranim štetama i zapisnicima nadzora. Kad su podaci objavljeni za točno određeno područje, može se razabrati koliko je stabala uklonjeno zbog sigurnosti, koji zahvati pripadaju redovnom gospodarenju i gdje je potrebna dodatna inspekcijska provjera. Takav pregled omogućuje razgovor o istim činjenicama.

Brojka traži objašnjenje za svaku površinu

Rezultati Kovjanićine analize upućeni su Hrvatskim šumama, Parku prirode Medvednica i Državnom inspektoratu radi tumačenja. U trenutku objave istraživanja nije bio predstavljen njihov objedinjeni odgovor na procijenjenih 150 hektara. Ranija objašnjenja o suši i sanitarnim zahvatima relevantan su kontekst, ali ih nije opravdano prikazivati kao završenu provjeru nove karte.

Daljnje praćenje trebalo bi obuhvatiti i obnovu izdvojenih površina. Svježa snimka može pokazati otvoren prostor, dok se kroz dulje razdoblje može pratiti razvoj mladog pokrova. Vidljiv povratak zelenila pritom nije potpuna procjena stanja šumskog ekosustava. Podaci o vrstama, starosti i uvjetima obnove daju dodatnu sliku koju sama fotografija iz zraka ne može pružiti.

Za planinare i stanovnike Zagreba najkorisniji bi bio pregled u kojem se može pronaći poznata staza ili padina i vidjeti što se ondje promijenilo, iz kojeg razloga i kakav je plan obnove. Satelitska analiza takvu je provjeru učinila lakše zamislivom. Sada treba spojiti vidljive promjene s dokumentima i terenskim nalazima, tako da iza velike ukupne brojke ostanu jasni odgovori o pojedinim dijelovima Medvednice.