Franjo Tuđman, Otac Domovine: priča o mudrom vođi koji je iz ničega stvorio slobodnu Hrvatsku
Bez njega ne bi bilo ni samostalne ni cjelovite Hrvatske. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, iz zatvorenika komunističkog režima izrastao je u državnika koji je narod poveo do neovisnosti i pobjede u Domovinskom ratu. Donosimo priču o čovjeku kojega Hrvatska s pravom zove Ocem Domovine.

U povijesti svakog naroda postoje ljudi bez kojih se ta povijest ne može ni zamisliti. Za Hrvatsku je takav čovjek Franjo Tuđman, prvi predsjednik samostalne države i čovjek kojega narod od milja, ali i s dubokim poštovanjem, naziva Ocem Domovine. On nije samo vodio Hrvatsku u najtežim danima, on ju je, u pravom smislu riječi, iznova stvorio.
Iz zagorskih brda do generalskih epoleta
Rođen je 1922. u Velikom Trgovišću, u srcu Hrvatskoga zagorja, u obitelji koja je i sama platila cijenu burnih vremena. Kao mladić priključio se antifašističkoj borbi, a nakon rata gradio je vojnu karijeru u kojoj je pokazao izniman talent i disciplinu. S nepunih 38 godina postao je jedan od najmlađih generala tadašnje vojske, položaj kakav su malobrojni dosezali. No Tuđman nije bio čovjek koji će mirno uživati u činovima dok se u njemu budi nešto veće od karijere.
Povjesničar koji je platio cijenu istine
Napustio je vojsku i posvetio se povijesti, postavši uvaženim znanstvenikom i ravnateljem instituta. Upravo ga je bavljenje poviješću dovelo do hrvatskoga nacionalnog pitanja i do spoznaja koje komunistički režim nije htio čuti. Zbog svojih uvjerenja Tuđman je dvaput završio iza rešetaka, u valu obračuna nakon Hrvatskoga proljeća i početkom osamdesetih. Bio je, dakle, čovjek koji za Hrvatsku nije samo govorio, nego je za nju i robijao, a to mu je dalo moralni autoritet kakav se ne može odglumiti.
Osnivač stranke i prvi predsjednik
Kada je krajem osamdesetih komunizam počeo pucati, Tuđman je bio spreman. Godine 1989. osnovao je Hrvatsku demokratsku zajednicu, stranku koja je okupila raspršene domoljubne snage, a već na prvim slobodnim izborima 1990. odnio je pobjedu i postao prvi demokratski izabrani čelnik Hrvatske u modernoj povijesti. Mudro je osjetio trenutak i poveo narod prema cilju koji se dotad činio nedostižnim, prema vlastitoj državi.
Državotvorac u vatri rata
Samostalnost proglašena 1991. odmah je krvavo napadnuta. Uslijedila je srpska agresija, okupacija gotovo trećine zemlje, Vukovar, progoni. U tim najtežim godinama Tuđman je pokazao ono po čemu se pamte veliki vođe, hladnu glavu, strateško strpljenje i vjeru u konačnu pobjedu. Strpljivo je gradio hrvatsku vojsku gotovo ni iz čega, vodio zemlju kroz diplomatske oluje i čekao pravi trenutak. A kada je taj trenutak došao, 1995., operacijama Bljesak i Oluja Hrvatska je oslobodila svoj okupirani teritorij i slomila pobunjeničku tvorevinu. Bila je to kruna njegove politike i najveća pobjeda u novijoj hrvatskoj povijesti.
Tuđmanova mudrost pokazala se i nakon oružane pobjede. Pod njegovim vodstvom posljednji okupirani dio zemlje, hrvatsko Podunavlje, vraćen je mirnim putem, bez novoga rata, a Hrvatska je ušla u međunarodnu zajednicu kao priznata i cjelovita država. Znao je kada treba biti čvrst kao kremen, a kada pružiti ruku, i upravo je ta ravnoteža obilježje pravoga državnika.
Trijumf na kninskoj tvrđavi
„Imamo svoju Hrvatsku, naša je i bit će onakva kakvu sami želimo!"
— Franjo Tuđman
Vrhunac cijeloga Tuđmanova puta došao je u Kninu. Već 5. kolovoza 1995., drugoga dana Oluje, hrvatska je zastava zavijorila na drevnoj kninskoj tvrđavi, tvrđavi hrvatskih kraljeva. Nedugo zatim, 26. kolovoza, na to je isto mjesto stigao i sam predsjednik. Pred okupljenim narodom i braniteljima Tuđman je poljubio hrvatsku zastavu na kninskoj utvrdi, u prizoru koji je u jednom trenutku sažeo stoljeća hrvatske čežnje za slobodom. San je bio ostvaren, okupirani Knin ponovno je bio hrvatski, a Domovinski rat dobiven.
Nad tim trijumfom lebdjele su njegove poznate riječi, upućene narodu još u danima međunarodnog priznanja Hrvatske, riječi koje su tek s Olujom dobile svoj puni smisao: „Imamo svoju Hrvatsku, naša je i bit će onakva kakvu sami želimo!" Upravo su Oluja i ta zastava nad Kninom bili konačno ispunjenje te poruke. Hrvatska je napokon bila slobodna, cjelovita i doista svoja. A kakva će biti, ostalo je, kako je mudro rekao, na svima nama.
Franjo Tuđman poveo je narod od podijeljene, okupirane i obespravljene zemlje do te veličanstvene pobjede. Onaj tko je Hrvatsku iz sna pretvorio u državu, a iz okupirane u slobodnu, s pravom je zaslužio ime kojim ga narod pamti, i kojim će ga pamtiti dokle god bude Hrvatske, Otac Domovine.
Životopisni prikaz prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, temeljen na javno dostupnim povijesnim izvorima. Navedeni Tuđmanov citat („Imamo svoju Hrvatsku...") potječe iz vremena međunarodnog priznanja Hrvatske početkom 1992., a ovdje je navedena kao izraz duha koji je Oluja 1995. ostvarila. Fotografija: Wikimedia Commons.
Komentari
Oluja: 84 sata koja su promijenila hrvatsku povijest, velika priča o najsjajnijoj pobjedi hrvatskoga oružja
Kajtazi: U školama se mora učiti o progonu Roma u vrijeme NDH
Toplinski val ne popušta: DHMZ za sutra najavio crveni alarm za dvije regije
Plenković o gužvama na granici s Crnom Gorom: Velik broj ljudi, tražim strpljenje