Njemačka u nedjelju: AfD juri SPD u Mecklenburgu, Berlin podijeljen, Merz pred novim udarcem

Njemačka u nedjelju 20. rujna 2026. ide na izbore u Berlinu i Mecklenburg-Vorpommernu. To nije lokalna zanimljivost. To je test za kancelara Friedricha Merza i za cijeli establišment koji godinama ignorira poruku birača: granice, migracije i javni red više nisu sporedne teme. Nakon što je AfD 6. rujna u Saskoj-Anhaltu osvojio oko 43 posto, Merz je pod pritiskom unutar CDU-a. Nedjelja može donijeti novi udarac.

Europa bira. Gdje god birači dobiju priliku, jača otpor otvorenim granicama. Njemačka je najveći primjer. AfD nije više „marginalna“ priča za televizijske panele. AfD je sila koja tjera SPD, CDU, Zeleni i Ljevicu da mijenjaju ton, kandidature i saveze. Hrvatska publika treba to gledati bez iluzija: što se događa u Berlinu i Schwerinu, sutra se vraća u Bruxelles i na vanjske granice EU.

Mecklenburg: Schwesig 37, AfD 36, CDU na rubu

ZDF-ova anketa za Mecklenburg-Vorpommern pokazuje tijesan obračun. SPD Manuele Schwesig ima oko 37 posto, AfD oko 36 posto. CDU pada na oko 6 posto, Die Linke na 9, Zeleni na 5, BSW na 4. Razlika između SPD-a i AfD-a je unutar pogreške mjerenja. To znači da je istočna savezna pokrajina na rubu povijesnog preokreta.

Schwesig vodi kampanju pod sloganom „Žena protiv AfD-a“ i distancira se od saveznog SPD-a koji sjedi u koaliciji s Merzovim CDU-om. Lokalni pragmatizam ponekad znači i drugačiji odnos prema energetici i Nord Streamu od tvrde ratne linije u Berlinu. AfD-ov kandidat Leif-Erik Holm direktno napada tu vladajuću strukturu. Birači na istoku Njemačke ne kupuju više priču da je svaka kritika migracijske politike „ekstremizam“.

CDU na 6 posto u Mecklenburgu nije statistička anomalija. To je urušavanje narodne stranke koja je izgubila kontakt s biračima zabrinutim zbog migracija, cijena energije i osjećaja da država više ne kontrolira vlastiti prostor. Merz kao kancelar to ne može zanemariti. Ako CDU padne u još jednoj pokrajini, unutarnji pritisak za ostavkom neće stati.

Berlin: 40 posto stranog podrijetla i uspon AfD-a

Berlinske ankete pokazuju rascjepani grad. Die Linke vodi s oko 22 posto, CDU ima oko 20, AfD 18, Zeleni 15, SPD 12. AfD raste osobito u vanjskim kvartovima. Berlin ima oko 25 posto stanovnika bez njemačke putovnice i oko 40 posto stanovnika stranog podrijetla. To nije moralna lekcija. To je demografska i politička činjenica. Kad se grad mijenja tako brzo, birači traže stranke koje govore o granicama, deportacijama i redu, a ne samo o „raznolikosti“.

CDU-ov kandidat Stefan Evers zamijenio je Kaija Wegnera nakon skandala s teniskom zabavom tijekom blackouta. Same zamjene kandidata ne rješavaju uzrok: gubitak povjerenja. AfD u Berlinu više nije karikatura. Ona je treća snaga u anketama i raste tamo gdje ljudi žive s posljedicama migracijske politike svakodnevno.

Die Linke, intifada retorika i mobilizacija

Die Linke u Berlinu predvodi Elif Eralp, koja zagovara nacionalizaciju stanovanja. CDU napada Ljevicu zbog toleriranja antisemitizma. Na dijelu lijevih događanja čula se retorika o intifadi i pozivima koji su išli do „ubijanja izraelskih vojnika“, nakon čega se vodstvo moralo distancirati. To nije sporedni detalj. U gradu s velikom imigrantskom populacijom, ulična mobilizacija oko Palestine i Izraela postaje dio izborne matematike.

Dok Ljevica mobilizira jedan dio grada, AfD mobilizira drugi: one koji više ne žele otvorene granice, nekontroliranu migraciju i politiku u kojoj se kritika Islama ili migracija tretira kao moralni grijeh. Establišment paničari jer vidi da model „Berlin kao svjetski grad bez granica“ gubi većinu u vlastitim kvartovima.

Merz pred novim udarcem, Europa bira suverenost

Friedrich Merz došao je na čelo vlade s obećanjem tvrđe linije, ali birači mjere rezultate, ne slogane. Nakon Saske-Anhalta, Mecklenburg i Berlin mogu potvrditi da AfD nije prolazni val. Ako Schwesig jedva zadrži prednost, a AfD u Berlinu ostane blizu 20 posto, poruka je jasna: njemački birači odbijaju politiku otvorenih granica.

Za Hrvatsku i ostatak Europe to ima izravne posljedice. Njemačka odluke o migracijama, azilu i vanjskim granicama EU oblikuju pritisak na Balkan i Jadran. Kad njemački birači kažu dosta, otvara se prostor za suverenističke politike i u drugim članicama. Nedjelja 20. rujna nije samo lokalni izborni dan. To je još jedan dokaz da Europa, glas po glas, odbija model koji je godinama prodavan kao neizbježan.

Izvori: Jutarnji list, 18. rujna 2026.; net.hr, 19. rujna 2026.