Kongres usvojio Grahamov zakon: Trump može carinama do 500 posto udariti ruski uvoz i kupce nafte

Zastupnički dom američkog Kongresa u srijedu je s 262 glasa za i 159 protiv usvojio zakon kojim se želi pojačati ekonomski pritisak na Rusiju zbog rata u Ukrajini. Zakon nosi ime Lindsey O. Graham Sanctioning Russia and Iran Act of 2026. Predsjedniku Donaldu Trumpu daje ovlast da na ruski uvoz uvede carinu do 500 posto, a na robu iz pet najvećih kupaca ruske nafte i plina te zemalja koje pomažu zaobilaženje sankcija carinu do 100 posto. Iz Bijele kuće poručuju da se potpis očekuje idućih dana, piše Jutarnji list.

Glasovanje je razbilo stranačku stegu: za je bilo 58 demokrata (152 protiv), a protiv sedam republikanaca (203 za). Inicijator je bio senator Lindsey Graham, koji je umro 11. srpnja 2026. u Washingtonu, u 71. godini, dan nakon što je njegov ured objavio dogovor s Bijelom kućom o glasovanju. Trumpovu potporu osiguralo je i petogodišnje produljenje Zakona o sankcijama Iranu iz 1996., koji je trebao isteći ove godine. Za Hrvatsku i Europu to nije daleka vijest s Capitol Hilla. To je vijest o cijenama na crpki, o plinu i o tome hoće li Washington carine okrenuti i prema EU.

Što zakon stvarno radi

Paket cilja rusku energetiku i obranu, dužnosnike, banke i „flotu u sjeni“ tankera koji zaobilaze sankcije. Zabranjuje izvoz američkih energenata u Rusiju, nova ulaganja i kupnju ruskog državnog duga. Najvažnija je odredba o trećim zemljama: carine do 100 posto na svu robu iz pet najvećih kupaca ruske nafte i plina. Za plin postoji iznimka ako zemlja kupuje manje od 15 posto ukupnog ruskog godišnjeg izvoza i pritom smanjuje uvoz. Kina i Indija najveći su kupci ruske nafte, slijede Turska i EU. Unija kao cjelina i dalje kupuje gotovo polovicu ruskog ukapljenog plina i gotovo trećinu plina iz plinovoda, daleko iznad praga od 15 posto.

Tu nastaje pravna magla. Zakon ne određuje smatra li se EU jednom „zemljom“. Demokratski amandman koji je to htio pojasniti nije pušten na glasanje zbog zatvorenog pravila rasprave. Ostaje otvoreno može li Washington carinsku ovlast primijeniti na Uniju kao cjelinu ili samo na pojedine članice. Mađarska i dalje uvozi ruski plin, Slovačka naftu kroz Družbu, Francuska ukapljeni plin. Zakon pisan protiv Moskve tako stvara temelj i za carine Bruxellesu, potencijalno i Japanu ili Turskoj.

Grahamova smrt, Iran i Trumpov potpis

Graham je 10. srpnja, na desetom ratnom posjetu Ukrajini, dogovorio s Bijelom kućom put do glasovanja. Idućeg dana umro je u Washingtonu. Sestra ga je zamijenila u Senatu. Trump se zakonu više od godinu dana opirao jer kontrole nad sankcijama i carinama radije drži u svojim rukama. U paket je ušlo i produljenje iranskih sankcija iz 1996. To nije usputna stavka. Za suverenističku i proiransku čitateljsku liniju važno je vidjeti da Washington i dalje veže Moskvu i Teheran u isti zakonodavni udarac, čak i kad Trump šalje signal da mu je Zaljev i Xi Jinpingov dolazak 23. rujna važniji od Ukrajine.

Zakon mu, nota bene, daje ovlast da odustane od novih sankcija Rusiji ako potvrdi da je to u nacionalnom interesu SAD-a. Demokrati koji su glasali protiv upozoravaju da Trump može carine okrenuti saveznicima, a Rusiju izuzeti. Republikanski lobisti i Američka trgovinska komora strahovali su od rasta cijena pred izbore. Kremlj je zakon nazvao neprijateljskim. Indija je upozorila da bi carine zbog kupnje ruske nafte mogle naštetiti odnosima s Washingtonom.

Hrvatska crpka i Aramcov otkaz Europi

Hrvatska već živi s volatilnošću cijena goriva. Saudijski Aramco nedavno je otkazivao isporuke Europe, a fizički barel penjao se prema razinama koje na crpki osjete svi. Novi američki carinski alat nad kupcima ruske nafte i plina može dodatno zamrsiti tržište: ili pritisne Moskvu, ili digne cijenu zamjenskih tokova, ili oboje. EU nema jasan odgovor jer ni sama nije jasno definirana u tekstu zakona. Dok Bruxelles improvizira, hrvatski vozač plaća.

Republikanac Michael McCaul tvrdi da će zakon utjecati na sukob koji prijeti istočnoj Europi i NATO-u. Realnije je reći da će zakon utjecati na bilance i pregovaračke pozicije. Jedan tekst neće prisiliti Putina na mir koji nije u njegovim ratnim ciljevima. Može, međutim, prisiliti Europu da bira: smanjiti ovisnost o ruskom plinu ili riskirati američke carine. Za Hrvatsku je poruka jednostavna. Energetska suverenost nije slogan. Bez diverzifikacije i tvrde nacionalne računice, svaki zakon s Capitol Hilla stiže na crpku prije nego u sabornicu.

Što pratiti idućih dana

Prvo: hoće li Trump potpisati prije Xijeva dolaska. Drugo: kako će Bijela kuća tumačiti EU kao „zemlju“. Treće: hoće li carine od 100 posto stvarno pasti na Indiju, Kinu i Tursku ili će nacionalni interes opet biti izgovor za iznimke. Četvrto: što radi Bruxelles dok Mađarska i Slovačka i dalje vuku ruske energente. Hrvatska ne može zaustaviti američki zakon. Može prestati glumiti da je cijena litra benzina vremenska prognoza. Grahamov zakon, ako potpis dođe, bit će test: tko u Europi još ima strategiju, a tko samo čeka idući udarac s Atlantika.

Izvor: Jutarnji list (Željko Trkanjec), 17. 9. 2026.