Brač: nakon 9 dana lokaliziran požar, izgorjelo 5000 hektara šume i makije

Vatrogasno operativno središte Split u subotu 19. rujna 2026. potvrdilo je da je lokaliziran veliki požar na otoku Braču. Nakon devet dana borbe s vatrom, bura i makijom, brojka je jasna i teška: izgorjelo je oko 5000 hektara šume, makije, niskog raslinja i trave. Riječ je o katastrofi nacionalnih razmjera, ne o lokalnoj „sezonskoj“ nesreći. Otok je dio hrvatskog teritorija, turističke infrastrukture i sigurnosnog lanca jadranskih otoka. Kad gori Brač, gori dio hrvatske suverenosti nad prostorom.

Požar je buknuo 10. rujna između Bobovišća i Ložišća. Brzo se proširio prema Dubokoj, Lučicama, Osibovi i Milni. Ranije procjene satelitskog sustava Copernicus govorile su o oko 3000 hektara. Nova službena ocjena nakon lokalizacije diže štetu na 5000 hektara. Razlika nije statistika. To je još dvije tisuće hektara hrvatske šume i makije pretvorene u pepeo.

Devet dana vatre, bure i ponovnih aktivacija

Na Braču nije bilo kratkog, jednokratnog požara. Bura je više puta ponovno aktivirala vatru nakon privremenih smirivanja. Vatrogasci bi stabilizirali frontu, vjetar bi digao žar, i sve bi krenulo iznova. To je razlog zašto je lokalizacija došla tek nakon gotovo tjedan i pol dana neprekidnog rada.

Stotine vatrogasaca iz cijele Hrvatske sudjelovalo je u gašenju, uz zračnu potporu. Istodobno su se gasili i drugi požari u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kapaciteti nisu beskonačni. Kad jedan otok gori danima, država mora birati gdje šalje kanadere, helikoptere i ekipe. To je pitanje nacionalne sigurnosti i sposobnosti zaštite teritorija, ne samo komunalne službe.

Nakon lokalizacije na terenu ostaje mokrenje i sanacija. Lokaliziran ne znači ugašen do kraja. Žarišta mogu tinjati u korijenju i kamenjaru. Dok se to ne završi, rizik od nove aktivacije postoji, osobito ako se bura vrati.

Turizam, evakuacije i spaljeni Gava glamping

Požar nije ostao u šumi. Stradali su objekti, zatvorene lokalne ceste, evakuirani turisti i stanovnici. Izgorio je i glamping kompleks Gava resort. Za otok koji živi od turizma to nije sitna šteta. Sezona se mjeri rezervacijama, imidžom i osjećajem sigurnosti. Kad gosti moraju bježati pred vatrom, poruka odlazi dalje od Brača: hrvatski otoci moraju biti spremniji na katastrofe.

Evakuacije su pokazale i drugu stranu priče. Lokalne zajednice i vatrogasci nose teret dok mediji broje hektare. Stanovnici Bobovišća, Ložišća, Milne i okolnih naselja proživjeli su dane u kojima se dim širio preko uvala, a ceste su se zatvarale. To je stvarnost života na otoku kad država mora braniti teritorij od elementarne nepogode.

Otoci nisu dekor: teritorij, šuma i sigurnost

Brački požar treba čitati kao upozorenje. Klimatske ekstremne situacije, suša, bura i zapaljiva makija nisu nova pojava na Jadranu. Novo je što se vatra može zadržati tjednima i progutati tisuće hektara unatoč zračnoj potpori i stotinama vatrogasaca. Hrvatska mora jačati prevenciju, čistiti protupožarne prosjeke, držati zračne snage spremnima i ne tretirati otoke kao turistički dekor koji se „riješi“ kad sezona prođe.

Šuma i makija na otocima nisu samo pejzaž. One su dio vodnog režima, tla, vjetrova i obrambene dubine teritorija. Kad izgori 5000 hektara, oporavak traje godinama. To je dug koji se ne plaća samo novcem za sanaciju, nego i gubitkom prirodnog štita otoka.

Što slijedi nakon lokalizacije

VOC Split potvrdio je lokalizaciju u subotu. Na terenu ostaje mokrenje, sanacija i praćenje žarišta. Paralelno traje borba s drugim požarima u županiji. Država mora brzo izvući pouke: jesu li zračne snage dovoljne, jesu li lokalni putevi i pristupi vatrogascima adekvatni, kako se štite turistički objekti na rubu makije.

Brač je u subotu dobio lokalizaciju nakon devet dana. Cijena je 5000 hektara. To nije vijest za zaboraviti nakon jednog naslova. To je podsjetnik da hrvatski otoci trebaju ozbiljnu, trajnu politiku zaštite teritorija, a ne samo sezonu i fotografije za turističke brošure.

Izvori: Jutarnji list / Hina, 19. rujna 2026.; net.hr.