HRVATI U SRBIJI DANAS PRVI PUT IZRAVNO BIRAJU NACIONALNO VIJEĆE: 22.599 BIRACA ZA 23 MJESTA

U Srbiji su u tijeku izbori za nacionalna vijeća nacionalnih manjina. Za Hrvate je ova nedjelja posebna. Prvi put svoje krovno tijelo, Hrvatsko nacionalno vijeće, biraju izravno, na biralištima, glasovanjem za izborne liste.

Dosad je saziv imao 29 članova. Novi će ih imati 23. Mandat traje četiri godine. HNV odlučuje o onome bez čega manjina brzo ostaje bez jezika: o obrazovanju, kulturi, informiranju i službenoj uporabi hrvatskog jezika i pisma.

Jaz od gotovo 16 i pol tisuća imena

Pravo glasa ima 22.599 pripadnika hrvatske manjine upisanih u poseban birački popis. Popis stanovništva iz 2022. u Srbiji je zabilježio 39.107 Hrvata. Između te dvije brojke stoji 16.508 ljudi koji se u Srbiji vode kao Hrvati, a danas ne stoje na listi s koje se bira njihovo vijeće.

To nije statistička sitnica. To je mjera koliko je zajednica uspjela, ili nije uspjela, svoje ljude dovesti do glasačkog listića. U Subotici, gdje je središte hrvatskog života u Vojvodini, birališta su u nedjelju otvorena. Rezultati će pokazati tko je od triju lista uspio mobilizirati birače.

Lista kontinuiteta i podrška iz Zagreba

Pod brojem jedan na listiću je „HNV - Hrvatska nacionalna vizija“. Predvodi je aktualna predsjednica HNV-a i saborska zastupnica Jasna Vojnić. Nakon što je i sama glasovala, pozvala je Hrvate da u što većem broju izađu na birališta.

„Kampanja iza nas bila je više mučna nego teška, ali nadam se da ćemo danas ono što se u državi završilo 25. listopada završiti i u našoj zajednici“, rekla je Vojnić.

Svoju listu opisala je kao listu kontinuiteta. Kaže da je okupila 23 kandidata iz različitih mjesta u kojima žive Hrvati i da želi nastaviti rad na temeljima izgrađenima u proteklih 20 godina. U Viziji ističu izgradnju Hrvatskog doma - Matice, početak gradnje još sedam „malih matica“ u mjestima gdje živi hrvatska manjina, te projekte potpore poljoprivrednicima.

Tu listu podržali su premijer Andrej Plenković, nekoliko ministara, zastupnika i državni tajnik Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Iz Zagreba je poruka bila jasna: ova lista nastavlja posao koji je Hrvatska već financirala i pratila.

Dva izazova i stari sukob

Pod brojem dva je lista „Složno za HNV“. Pokrenulo ju je Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec“ iz Tavankuta, a predvodi je profesorica Mira Tumbas. Predstavljaju se kao nestranačka inicijativa koja želi alternativu političkim podjelama.

Tumbas kao glavni problem dosadašnjeg HNV-a navodi nedostatak otvorenog dijaloga. Želi transparentnije upravljanje i ravnopravniju potporu kulturnim udrugama. „Želimo HNV koje neće biti centar moći, nego središte povezivanja naše zajednice“, poručili su pred izbore. Kampanju su, kaže, vodili skromno, bez veće infrastrukture i financijske potpore.

Pod brojem tri stoji „Savez Hrvata Vojvodine - Sve po planu 2026.“ Nositeljica je Josipa Vojnić Tunić, a listu podupire Tomislav Žigmanov, predsjednik s isteklim mandatom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i pokrajinski dužnosnik. Ta je skupina dosadašnji rad HNV-a opisala kao koncentraciju odlučivanja i nedovoljno transparentnu raspodjelu sredstava. HNV, poručila je Vojnić Tunić, treba biti institucija svih Hrvata u Srbiji, a ne uskog kruga povezanog obiteljskim vezama.

Iza te treće liste stoji sukob koji zajednicu jede već dvije godine. Jasna Vojnić i Tomislav Žigmanov razmjenjuju optužbe za korupciju, nepotizam, izborni inženjering i izdaju nacionalnih interesa Hrvata u Srbiji. U kampanji su se otvorila i pitanja odnosa prema poraženom režimu Aleksandra Vučića, načina upravljanja institucijama i odnosa prema Hrvatskoj.

Što se danas zapravo bira

HNV nije folklorna udruga. Od njega ovisi hoće li djeca u Vojvodini imati nastavu na hrvatskom, hoće li izlaziti hrvatske novine i programi, hoće li jezik ostati u službenoj uporabi tamo gdje Hrvati još žive. Tri liste danas nude tri odgovora: nastavak dosadašnjeg smjera uz potporu Zagreba, nestranački prekid podjela iz Tavankuta i smjenu vodstva koju guraju Žigmanovljevi ljudi.

Vojnić i Tumbas nakon glasovanja pozvale su birače da iskoriste pravo koje prvi put imaju u ovakvom obliku. Rezultati će reći koliko je zajednica uopće izašla i kojoj je listi povjerila sljedeće četiri godine. Do tada ostaje brojka koju nitko u Subotici ne bi smio preći preko reda: od 39.107 Hrvata na popisu stanovništva, na biračkom popisu stoji 22.599 imena.